Poljoprivreda se danas ne može promatrati odvojeno od upravljanja vodama, zaštite prirodnih resursa, klimatskih promjena, novih tehnologija, opstanka ruralnih područja i korištenja europskih fondova, ocijenio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Mario Jurica.
Govoreći o radu Ministarstva u protekle gotovo tri godine, Jurica je istaknuo kako je jedan od prioriteta bio snažnije povezivanje mjera i odluka sa stvarnim potrebama poljoprivrednika, kroz izravnu komunikaciju s proizvođačima, jedinicama lokalne samouprave i rad na terenu.
Kao primjer naveo je problem zaslanjenja vode u južnim dijelovima HNŽ-a, na koji su ukazali poljoprivrednici. Kao odgovor razvijena je aplikacija koja u realnom vremenu prikazuje postotak zaslanjenja, čime se omogućava pravodobnije praćenje kvalitete vode.
U okviru Programa utroška sredstava u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uvedena je i mjera nabave tresača za berbu maslina, prema potrebama maslinara, dok je, nakon razgovora s mladim poljoprivrednicima, uvedena i mjera kojom se po jedan mladi poljoprivrednik iz svake jedinice lokalne samouprave podržava s 10.000 KM bespovratnih sredstava za razvoj gospodarstva.
”Demografsko pitanje jedno je od najvećih pitanja ruralnog prostora. Možemo imati kvalitetnu zemlju i dobre programe, ali ako nemamo ljude koji će na toj zemlji ostati i proizvoditi, teško možemo govoriti o dugoročnom razvoju”, kazao je Jurica.
Kroz Strategiju ruralnog razvitka, dodao je, podupiru se aktivnosti od unapređenja tehnologije proizvodnje i jačanja kapaciteta proizvođača i udruga do promocije autohtonih proizvoda, edukacije i ruralnog turizma.
”Hercegovina ima veliku priliku upravo u povezivanju hrane, vina, maslinarstva, tradicije, krajolika i turizma. Poljoprivredni proizvod dobiva dodatnu vrijednost kada iza njega postoji priča o prostoru iz kojeg dolazi”, naveo je ministar.
Poseban segment rada Ministarstva odnosi se na vodoprivredu, a Jurica je ocijenio kako klimatske promjene dodatno ukazuju na potrebu upravljanja vodnim resursima na temelju podataka, kontinuiranog praćenja stanja i dugoročnog planiranja.
U tom kontekstu istaknuo je projekt MoWaCLIM, koji se provodi u okviru programa prekogranične suradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Projekt je vrijedan više od 1,5 milijuna eura, a usmjeren je na klimatske promjene i upravljanje vodnim resursima, uključujući monitoring voda, razvoj digitalnih alata i prikupljanje podataka važnih za praćenje zaslanjenja u dolini Neretve.
”Cilj nije prikupljati podatke radi podataka. Cilj je da poljoprivrednik može pravodobno imati informaciju o kvaliteti vode kojom navodnjava svoje nasade, a institucije kvalitetniju osnovu za donošenje odluka”, kazao je Jurica.
Uz MoWaCLIM, Ministarstvo implementira i projekte NaTour4CChange i IDRON. NaTour4CChange, vrijedan više od 2,98 milijuna eura, usmjeren je na zaštitu prirodnih resursa u kontekstu klimatskih promjena, dok projekt IDRON, vrijedan gotovo četiri milijuna eura, donosi tehnološka rješenja za učinkovitije upravljanje vodom u poljoprivredi.
Jurica je naglasio kako europski projekti predstavljaju i priliku za uvođenje novih znanja, tehnologija i iskustava te povezivanje domaćih institucija s partnerima iz drugih zemalja.
Govoreći o zaštiti sliva Neretve, osvrnuo se i na moguće posljedice projekta Gornji horizonti, istaknuvši kako je riječ o pitanju koje nadilazi sam projekt, s obzirom na moguće utjecaje na hidrološki režim sliva Neretve.
”Svaki zahvat koji može utjecati na hidrološki režim sliva Neretve može imati posljedice i nizvodno, zbog čega mu treba pristupiti na temelju stručnih i provjerljivih podataka”, kazao je Jurica.
Posebno važnim smatra praćenje mogućih utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, dostupnost i kvalitetu vode, zaslanjenje tla i vode te stanje izvorišnih zona i ekosustava Hutova blata.
Hutovo blato, prema njegovim riječima, nije samo pitanje zaštite jednog parka prirode, nego je povezano s cijelim hidrološkim sustavom donje Neretve, zbog čega su zaštita prirode, upravljanje vodama i poljoprivredna proizvodnja međusobno povezani.
U tom kontekstu naveo je i inicijativu COASTRUST i koridor „Od močvare do mora“, koji povezuje Hutovo blato i Neum, istaknuvši važnost povezivanja institucija, znanstvene zajednice i međunarodnih projekata.
Govoreći o Neumskom zaljevu, Jurica je istaknuo važnost Regionalnog odvodnog sustava Komarna – Neum – Mljetski kanal, čija je uloga zaštita voda Neumskog i Malostonskog zaljeva te Mljetskog kanala.
”Riječ je o projektu koji zahtijeva međudržavnu suradnju Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Zaštita mora ne počinje na morskoj obali. Sve što se događa uzvodno, u našim rijekama, naseljima i poljoprivrednim područjima, na kraju može imati posljedice i za more”, istaknuo je Jurica.
Kao važan segment približavanja građanima, mladima i međunarodnoj javnosti te nadogradnja stručnom i institucionalnom radu naveo je i aktivnosti civilnog sektora, među kojima je Neum Underwater Film Festival, koji kroz podvodni film, ekologiju i edukaciju, okupljanje autora i gostiju iz cijelog svijeta otvara teme očuvanja mora i voda do onečišćenja i odnosa čovjeka prema prirodnim resursima kroz koji poruka o očuvanju voda i mora dopire do puno šire publike.
Digitalizacija ruralnog prostora također je jedan od pravaca djelovanja Ministarstva. Kroz projekte se uvode meteorološke stanice, senzori i sustavi za praćenje različitih parametara u poljoprivredi, a cilj je da podaci s terena budu dostupni proizvođačima kako bi mogli smanjiti troškove, rizike i gubitke te povećati učinkovitost proizvodnje.
Kada je riječ o šumarstvu, Jurica je potvrdio da pitanje donošenja posebnog zakona o šumama HNŽ-a ostaje jedan od važnih procesa. Ministarstvo je pripremilo i uputilo Vladi HNŽ-a na razmatranje prijedlog Zakona o šumama, čime je napravljen korak prema uspostavi cjelovitog zakonskog okvira u toj oblasti.
”Šume su prirodni i gospodarski resurs kojim se mora upravljati uređeno, odgovorno i dugoročno”, kazao je Jurica.
Naglasio je kako se poljoprivreda, vodni resursi, zaštita okoliša i ruralni razvoj ne mogu promatrati odvojeno.
”HNŽ je prostor velikih prirodnih i razvojnih potencijala, od planinskih i ruralnih područja do doline Neretve i Neuma. Upravo zbog toga moramo povezivati poljoprivredu, vodoprivredu, zaštitu prirode, znanost i nove tehnologije te odluke temeljiti na podacima i stvarnim potrebama ljudi na terenu”, kazao je Jurica.
Dodao je kako održivo upravljanje prirodnim resursima zahtijeva suradnju institucija, struke, znanstvene zajednice, lokalnih zajednica i međunarodnih partnera.
”Voda, zemlja i ljudi moraju biti dio iste razvojne politike”, zaključio je Jurica.
