Ulazak u NATO dolazi u onom trenutku kada Sjevernoatlantski savez, odnosno Vijeće Sjevernoatlantskog saveza, odnosno zemlje članice odluče pozvati novu članicu. Ja ne znam da unutar NATO-a, a vjerujte da sam u dnevnoj komunikaciji (s njima), ima razgovora na tu temu kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za suradnju sa NATO-om Vijeća ministara BiH Josip Brkić.
Brkić je to rekao odgovarajući na pitanje gdje se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u procesu integracija, koje reforme još čekaju na provedbu, što podrazumijeva priča o mogućem sigurnosnom vakuumu te zašto je, prema njegovom mišljenju, ključ uspjeha u unutarnjem političkom konsenzusu.
- Drugo, samo pitanje članstva u NATO-u pokazuje koliko su ovakvi procesi složeni. Ako uzmemo primjer posljednje dvije države koje su pristupile Alijansi, Finsku i Švedsku, vidimo da su i tamo, usprkos pritisku izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu, vođene ozbiljne rasprave, polemike i politička previranja o ulasku u NATO. Riječ je o zemljama koje su tradicionalno njegovale vojnu neutralnost, a istovremeno su znatno razvijenije u ekonomskom i društvenom smislu, s uređenim tržišnim sistemima i visokim stupnjem kompatibilnosti sa standardima koje NATO zahtijeva. Usprkos tome, ni u njima proces nije prošao bez debata i različitih stavova, baš kao što je to slučaj u Bosni i Hercegovini – kazao je Brkić.
Brkić kaže da je točno da se može dogoditi da sutra NATO pošalje poziv za Bosnu i Hercegovinu, ali to se neće dogoditi da bi neko zbog unutrašnjopolitičkih razloga dobio neki poen više na predstojećim izborima.
- To će se dogoditi samo onda kada program reformi koje je Povjerenstvo za suradnju s NATO-om, na čijem sam čelu, odnosno Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo konsenzualno, kada mi budemo implementirali sve ono što se radi u programu reformi, kada NATO ocijeni, evaluira da je došlo vrijeme da se može uputiti poziv za članstvo – naveo je Brkić.
Upitan koji su glavni uvjeti koje BiH mora ispuniti, rekao je da je jedan od ključnih uvjeta ispunjenje pregleda obrane, dokumenta koje je usvojilo Predsjedništvo prije jedno desetljeće, koji treba obnoviti i modernizirati, jer su izazovi i sve ono ostalo kroz što prolazi Bosna i Hercegovina danas drugačiji nego što su bili prije deset godina.
- I ključno je: moramo izdvojiti sredstva za našu sigurnost. Bilo je dva posto bruto domaćeg proizvoda, a sada treba tri plus dva posto, dakle skoro pet posto bruto domaćeg proizvoda za cjelokupni sigurnosni sektor ili kritičnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini. Imamo uvjete koje je pred nas stavio NATO. Podsjetit ću da je Bosna i Hercegovina sa svojim Oružanim snagama 20 godina bila u NATO-vođenoj misiji u Afganistanu, rame uz rame sa ostalim zemljama članicama. Mi smo pokazali da smo dio rješenja u kontekstu sigurnosti, a ne više dio problema kao što je to bilo 90-ih. Sada moraju se, u tom vojnom smislu modernizirati Oružane snage. Moramo vidjeti što je to što mi želimo od Oružanih snaga. NATO traži stabilnu demokraciju, stabilno gospodarsko, društvo i opredijeljenost za izdvajanje, u sigurnosni sektor, a povrh svega da vrijednosti koje baštini NATO: sloboda, ravnopravnost, jednakopravnost dublje zažive ovdje u Bosni i Hercegovini – rekao je Brkić.
