Voditelj Odjela za europske politike u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) Jakša Puljiz kazao je da je Hrvatska napravila veliki iskorak u prvih deset godina članstva u Europskoj uniji u nizu područja, ali da ostaje puno područja za poboljšanje.
Po njegovim riječima, Hrvatska je među zemljama članicama koje su ostvarile, kumulativno gledano, vrlo visoke stope rasta, među najvećima u Europskoj uniji i one su doprinijele tome da je Hrvatska danas došla do 75 posto prosjeka Europske unije.
– Vrlo vjerojatno će se tim putem i nastaviti, a kod ulaska u EU smo bili na oko 60 posto prosjeka razvijenosti EU. Tako da je u prvom desetljeću članstva Hrvatska ostvarila veliki ekonomski napredak i on se dobrim dijelom prenio u poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana – kazao je Puljiz tijekom susreta sa grupom novinara iz BiH koji su boravili u studijskoj posjeti Republici Hrvatskoj.
Poboljšanje životnog standarda građana
Po njegovim riječima, ključni izazovi ostaju da se i dalje radi na poboljšanju životnog standarda hrvatskih građana.
– Usprkos brojnim poboljšanjima u ekonomskoj sferi, i dalje smo svjedoci iseljavanja ljudi iz Hrvatske, a jedini pravi recept da se smanji taj pritisak iseljavanja je daljnje povećanje životnog standarda. U tom dijelu svakako će za vlasti u Hrvatskoj biti veliki izazov provedba brojnih reformi – smatra Puljiz.
Kaže da se dio tih reformi trenutno provodi u okviru Plana za oporavak i otpornost, te da se vide određeni rezultati.
– Ali u idućim godinama ćemo tek moći bolje spoznati koliko su te reforme doista bile uspješne i koliko su one pomogle onome što je zapravo najvažnije, a to je ta konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Bez bolje plaćenih radnih mjesta, nećemo moći očekivati znatnije veće utjecaje na poboljšanje životnog standarda, a do toga može doći samo ukoliko, prije svega, privatni sektor bude u stanju osigurati svoju jaču poziciju na međunarodnim tržištima – naveo je Puljiz.
Lakše poslovanje na europskim tržištima
Po njegovim riječima, ulazak u Europsku uniju je omogućio puno lakše poslovanje hrvatskim poduzetnicima na europskim tržištima.
– Mora se reći da još uvijek ta promjena poslovanja hrvatskih izvoznika nije dovoljno evidentna u područjima kao što je diverzifikacija zemalja u koje izvozimo. Praktički, ključne zemlje našeg izvoza i dalje su ostale manje – više nepromijenjene. Hrvatski izvoz je značajno porastao, međutim, isto tako je porastao i uvoz i mi i dalje imamo veliki problem u tom dijelu vanjsko-trgovinske bilanse. Svakako bi trebalo učiniti više napora da se otvaraju neka nova tržišta, ne samo unutar EU, već i van EU – naveo je Puljiz.
Hrvatska napravila velike iskorake
Istaknuo je da je Hrvatska napravila velike iskorake u prvih deset godina članstva u EU u nizu područja, „ali svakako da idalje ostaje jako puno područja za poboljšanje“.
– Vidjeli smo kako se u Hrvatskoj jako promijenila klima i pristup vezano za provedbu potrebnih ekonomskih i drugih reformi kada je EU uspostavila novi mehanizam u kojem je vezala plaćanje iz europskog proračuna sa provedbom konkretnih reformi i investicija. Takva vrsta mehanizma je jako poticajno djelovala. Ako bi nešto htjeli naučiti iz toga, je da bi morali doći do one situacije da i bez takvih izravnih i snažnih poticaja budemo spremni na provedbu nužnih poteza koliko god oni bili teški – kazao je Puljiz.
Po njegovim riječima, previše je rizika trenutno oko nas „da bi se mogli tek tako opustiti i reći da smo uspjeli i da je najveći dio posla iza nas“.
– Ne, posao je uvijek tu i Hrvatska se itekako mora truditi, promišljati i tražiti cijelo vrijeme načine rješavanja tih svojih, pogotovo ovih bolnih točaka u nekim područjima kao što je pravosuđe, zdravstvo, upravljanje javnim poduzećima, gdje ni izbliza, na ni nakon deset godina članstva, ne možemo reći da smo zadovoljni stanjem – zaključio je Puljiz.
