Uprkos poremećajima na tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju farmere, BiH je lani izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 131,03 milijuna KM što je oko 18 milijuna više nego godinu ranije, a proizvođači očekuju da će i ove godine uspjeti koliko-toliko sektor održati stabilnim.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH na međunarodno tržište najviše se izvozio sir, slijede mlijeko i pavlaka, a zatim jogurt i kefir.

–  Od svih mliječnih proizvoda tijekom 2023. godine iz BiH prednjačio je izvoz sira, a na inozemno tržište plasirano je više od 67 milijuna kilograma ovog proizvoda – podaci su UNO BiH.

Kada je riječ o uvozu, podaci pokazuju da je lani u BiH stiglo mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 231,17 miliona maraka što je za oko sedam miliona više nego godinu ranije. 

Jedan od izvoznika iz Republike Srpske je bilećka mljekarna “Pađeni”. Direktor ove tvrtke Nenad Vukoje rekao je za “Glas Srpske” da su lani izvezli oko sedam posto više robe nego 2022. godine.

– Izvozili smo u zemlje okruženja, ali i Europsku uniju. Osim Hrvatske i Slovenije, tu su i Austrija, Njemačka, ali i Švedska i Danska. Na policama su svi naši proizvodi, jer tamo puno ljudi sa naših prostora ima prodavnice pa žele da imati autohtone proizvode – rekao je Vukoja.

Kako kaže, uvjeren je da će ojačati izvoz i da će od ukupne prerade oko deset posto ići van granica zemlje.

– Napravili smo preduvjete da to možemo uraditi, jer je to veliki proces od sirovine do prerade u pogonu i do same distribucije. Sve to moramo uklopiti da bismo postigli željeni rezultat i da svi budu zadovoljni od radnika do kooperanata – rekao je Vukoje. 

Ipak, neke mljekarne, poput “Dule” iz Bijeljine nisu izvozile svoje proizvode. To je i potvrdio vlasnik mljekarne Duško Cvjetinović za “Glas Srpske”, jer se, kako kaže, baziraju na domaće tržište.

– Bit će ovo izazovna godina, jer već imamo najavu proizvođača ambalaže o poskupljenju. Ako se nešto ne promijeni, ne planiramo ni ove godine izvoziti naše proizvode – rekao je Cvjetinović.

Počasni predsjednik Udruge mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac rekao je za “Glas Srpske” da ga zabrinjava što uvozimo više nego što izvozimo mlijeka što najbolje oslikava u kakvom se stanju nalaze naši farmeri. 

 –  Uvozimo sir i kajmak, a zamislite kakve imamo potencijale, nama nedostaje mlijeka iako to često brojke ne pokazuju. Moramo sačuvati svakog farmera, a to jedino možemo uraditi kroz poticaje i to odmah, a plašim se da smo već zakasnili   – rekao je Usorac.

Otkupna cijena

Prema riječima Vladimira Usorca otkupna cijena za litar mlijeka u Srpskoj zavisno od mliječne masti iznosi oko marku što je nedovoljno zbog svih poskupljenja.

 – Najveći problem je minimalna premija koja trenutno iznosi 25 pfeninga, u Srbiji je trenutno 32, a u FBiH je oko 50 pfeninga, što znači duplo više nego kod nas –  rekao je Usorac.

Uprkos poremećajima na tržištu, visokim cijenama i brojnim problemima koji opterećuju farmere, BiH je lani izvezla mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od 131,03 milijuna KM što je oko 18 milijuna više nego godinu ranije, a proizvođači očekuju da će i ove godine uspjeti koliko-toliko sektor održati stabilnim.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH na međunarodno tržište najviše se izvozio sir, slijede mlijeko i pavlaka, a zatim jogurt i kefir.

–  Od svih mliječnih proizvoda tijekom 2023. godine iz BiH prednjačio je izvoz sira, a na inozemno tržište plasirano je više od 67 milijuna kilograma ovog proizvoda – podaci su UNO BiH.

Kada je riječ o uvozu, podaci pokazuju da je lani u BiH stiglo mlijeka i mliječnih proizvoda vrijednih 231,17 miliona maraka što je za oko sedam miliona više nego godinu ranije. 

Jedan od izvoznika iz Republike Srpske je bilećka mljekarna “Pađeni”. Direktor ove tvrtke Nenad Vukoje rekao je za “Glas Srpske” da su lani izvezli oko sedam posto više robe nego 2022. godine.

– Izvozili smo u zemlje okruženja, ali i Europsku uniju. Osim Hrvatske i Slovenije, tu su i Austrija, Njemačka, ali i Švedska i Danska. Na policama su svi naši proizvodi, jer tamo puno ljudi sa naših prostora ima prodavnice pa žele da imati autohtone proizvode – rekao je Vukoja.

Kako kaže, uvjeren je da će ojačati izvoz i da će od ukupne prerade oko deset posto ići van granica zemlje.

– Napravili smo preduvjete da to možemo uraditi, jer je to veliki proces od sirovine do prerade u pogonu i do same distribucije. Sve to moramo uklopiti da bismo postigli željeni rezultat i da svi budu zadovoljni od radnika do kooperanata – rekao je Vukoje. 

Ipak, neke mljekarne, poput “Dule” iz Bijeljine nisu izvozile svoje proizvode. To je i potvrdio vlasnik mljekarne Duško Cvjetinović za “Glas Srpske”, jer se, kako kaže, baziraju na domaće tržište.

– Bit će ovo izazovna godina, jer već imamo najavu proizvođača ambalaže o poskupljenju. Ako se nešto ne promijeni, ne planiramo ni ove godine izvoziti naše proizvode – rekao je Cvjetinović.

Počasni predsjednik Udruge mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac rekao je za “Glas Srpske” da ga zabrinjava što uvozimo više nego što izvozimo mlijeka što najbolje oslikava u kakvom se stanju nalaze naši farmeri. 

 –  Uvozimo sir i kajmak, a zamislite kakve imamo potencijale, nama nedostaje mlijeka iako to često brojke ne pokazuju. Moramo sačuvati svakog farmera, a to jedino možemo uraditi kroz poticaje i to odmah, a plašim se da smo već zakasnili   – rekao je Usorac.

Otkupna cijena

Prema riječima Vladimira Usorca otkupna cijena za litar mlijeka u Srpskoj zavisno od mliječne masti iznosi oko marku što je nedovoljno zbog svih poskupljenja.

 – Najveći problem je minimalna premija koja trenutno iznosi 25 pfeninga, u Srbiji je trenutno 32, a u FBiH je oko 50 pfeninga, što znači duplo više nego kod nas –  rekao je Usorac.