Izraelske snage tjednima provode ofenzivu na predgrađa sjevernog grada nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio vojsci da ga zauzme.
Napad prijeti raseljavanjem stotina tisuća Palestinaca koji su se ondje sklonili nakon gotovo dvogodišnjih borbi. Prije rata, u gradu je živjelo oko milijun ljudi, gotovo polovica stanovništva Gaze.
Izraelski vojni glasnogovornik Avichay Adraee napisao je na X-u da stanovnici moraju napustiti grad i otići u određeno obalno područje Han Junis u južnoj Gazi, uvjeravajući one koji bježe da će ondje moći dobiti hranu, medicinsku skrb i sklonište.
U četvrtak je vojska rekla da ima kontrolu nad gotovo polovicom grada. Tvrdi da kontrolira oko 75 posto cijele Gaze.
Mnogi od onih u gradu Gazi više puta su raseljeni tijekom rata, samo da bi se kasnije vratili. Neki stanovnici rekli su da odbijaju ponovno biti raseljeni.
Vojska tjednima izvodi teške napade na grad, napredujući kroz vanjska predgrađa, a ovog tjedna snage su bile na nekoliko kilometara od središta grada.
Netanyahu, uz podršku saveznika desničarske koalicije, naredio je zauzimanje grada Gaze protiv savjeta izraelskog vojnog vodstva, prema izraelskim dužnosnicima. Unatoč oklijevanju, vojska je pozvala desetke tisuća rezervista da podrže operaciju.
Zbog ofenzive u Gazi, ogromnog broja civilnih žrtava i masovne gladi stanovnika uzrokovane izraelskom blokadom pomoći, Izrael je sve više diplomatski izoliran, a neki od njegovih najbližih saveznika osuđuju kampanju koja je potpuno razorila mali teritorij.
Unutar Izraela također je sve više poziva, predvođenih obiteljima talaca i njihovim pristašama, da se rat završi diplomatskim sporazumom koji bi osigurao oslobađanje preostalih 48 zarobljenika.
Izraelski dužnosnici vjeruju da je 20 talaca živo.
Netanyahu se zalaže za sporazum “sve ili ništa” kojim bi se svi taoci odmah oslobodili, a Hamas predao.
Izraelski vojni dužnosnici kažu da su ubili mnoge ključne vođe Hamasa i tisuće njegovih boraca, čime je palestinska militantna skupina svedena na gerilsku snagu.
Hamas je ponudio oslobađanje nekih talaca uz privremeno primirje, slično uvjetima o kojima se raspravljalo u srpnju prije nego što su propali pregovori u kojima su posredovali SAD i arapske države.
Skupina, koja vlada Gazom gotovo dva desetljeća, ali danas kontrolira samo dijelove enklave, dugo je govorila da će osloboditi sve taoce ako Izrael pristane završiti rat i povući sve svoje snage iz Gaze.
Većina oslobođenih talaca oslobođena je diplomatskim pregovorima u kojima su posredovale Sjedinjene Države i arapske države. Posljednji pregovori su propali u srpnju, a Izrael i Hamas su se međusobno optužili za pregovore u lošoj vjeri.
Ministar obrane Israel Katz u petak je izjavio da će se vojne operacije u Gazi intenzivirati sve dok Hamas ne prihvati izraelske uvjete za okončanje rata: puštanje talaca i razoružanje. U suprotnom, skupina će biti uništena, rekao je.
Prema palestinskim podacima koje priznaje UN, izraelska vojska u zračnim i kopnenim napadima ubila je oko 63.000 ljudi, većinom civila, među kojima 19.000 djece. Ofenziva je počela nakon napada pod vodstvom Hamasa na Izrael u listopadu 2023. u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 251 osoba oteta.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres opisao je situaciju u Pojasu Gaze kao “katastrofu uzrokovanu ljudskim djelovanjem”, nakon što je globalna inicijativa za sigurnost hrane prvi put formalno proglasila glad u dijelu te obalne enklave.
U izvješću objavljenom 22. kolovoza, Integrirana klasifikacija razine sigurnosti opskrbe hranom (IPC) navela je da ima “razumne dokaze” da od 15. kolovoza prevladava glad u administrativnoj regiji koja uključuje grad Gazu.
Reagirajući na objavu IPC-a, Guterres je opisao uvjete u Gazi kao “živi pakao”.
Vodeća međunarodna udruga istraživača genocida (IAGS) usvojila je rezoluciju u kojoj tvrdi da “politike i postupci Izraela u Gazi ispunjavaju pravnu definiciju genocida iz Članka 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948.”.
