Dok je u većini zemalja Europske unije starosna granica za odlazak u mirovinu 65 godina, kao i kod nas, dotle u brojnim državama obračun staža za žene neophodan za umirovljenje nije podložan istim kriterijima.
Na to utječe niz faktora, a posebno onaj koji je prirodno specifičan za žene, a to je broj rođene djece. Za razliku od drugih zemalja, ali i susjednih, u BiH djeca u Republici Srpskoj igraju važnu ulogu u broju godina staža za žene, ali ne i u Federaciji BiH.
Tako je u manjem bh. entitetu na snazi zakonska odredba prema kojoj žena majka stiče pravo na mirovinu za jednu godinu manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uvjete za stjecanje prava na mirovinu uređene Zakonom MIO.
– Ilustracije radi, ženi kojoj je potrebno 15 godina staža, a ima troje djece, dovoljno je 12 godina staža. Dakle, to se oduzima od zakonom propisanih uvjeta da bi se ostvarilo pravo na lakši i jednostavniji način – rekao je za Avaz glasnogovornik Fonda za MIO RS Tihomir Joksimović.
U FBiH pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno najmanje 20 godina mirovinskog staža ili kada navrši 40 godina staža osiguranja bez obzira na godine života.
Izuzetno, od tog člana Zakona o MIO, kako je podsjetio Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda PIO/MIO, žene mogu ostvariti izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu.
I, dok se u susjednim zemljama uveliko priča o podebljanju svojevrsnog majčinskog mirovinskog staža, postavlja se pitanje jesu li moguće izmjene Zakona o MIO u FBiH, prema kojima bi se, makar, ženama smanjila starosna granica za odlazak u mirovinu i ublažili uvjeti po osnovu materinstva, a ponajviše zbog svojevsrnog demografskog kolapsa.
Među onima koji se za to, između ostalog, zalažu jeste Udruženje „Porodice Tri plus“ iz kojeg su prije skoro godinu vlastima u FBiH uputili cijeli set pronatalitetnih inicijativa. Iz ovog Udruženja, koje postoji tri godine, inicirali su mjere koje se odnose na sve majke u FBiH, a neke od njih su: beneficirani radni staž i dodjeljivanje posebnog radnog staža i ranijeg odlaska u mirovinu na osnovu djece.
Apel vlastima
Predsjednik Udruženja, Mustafa Vlahovljak je kazao kako su svjesni da su to, zapravo, ogromne i revolucionarne inicijative.
– Isto tako smo svjesni da su nužne i da se obraćamo vlastima u FBiH koje donose krovne zakone. Nismo se nadali brzom rješenju, ali smo imali socijalni dijalog prvenstveno s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike da se finaliziraju prijedlozi i da se iznađe rješenje. Vrlo brzo ćemo zatražiti finalizaciju, odnosno tražiti dokle se došlo, jer BiH o tom pitanju ne može čekati – kazao je Vlahovljak.
Naprimjer, u ovoj godini u prijevremenu mirovinu mogu žene koje su navršile 58 i pol godina i 33 i po godine staža. Za svaku narednu godinu se dodaje po šest mjeseci na životnu dob i staž.
Međutim, prema Zakonu o MIO, koji regulira pitanje izuzetne prijevremene starosne mirovine, propisano je i umanjenje mirovina. Prema Kvesićevim riječima, za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovinu umanjuje se za 0,333333 posto.
