Građani Srbije glasat će u nedjelju na prijevremenim izborima za novi saziv Skupštine Srbije i parlamenta Vojvodine, te vijećnike 65 lokalnih samouprava, uključujući i Beograd, a posljednja ispitivanja javnog mišljenja ukazuju na prednost vladajuće Srpske napredne stranke.
Pravo glasa na 8.273 biračka mjesta imat će 6.500.165 birača, koliko ih je bilo na dan 1. prosinca 2023., pa je tiskano i toliko glasačkih listića za parlamentarne izbore.
U Beogradu, gdje oporba u zbroju očekuje više od 60 posto glasova i pobjedu nad SNS-om, s pravom glasa je 1.613.369 birača, a na pokrajinskim izborima 1.669.791 birač.
Birališta se otvaraju u sedam i zatvaraju u 20 sati. I ove godine neće biti glasanja na Kosovu, koje nisu dopustile vlasti u Prištini.
Biračima s Kosova omogućeno je da glasaju u četiri općine na jugu Srbije – Kuršumliji, Raški, Vranju i Tutinu.
Za glasanje u inozemstvu previđeno je 81 biračko mjesto u 35 država gdje je prijavljeno ukupno 32.216 birača.
U utrci za 250 mjesta u srbijanskom parlamentu je 18 izbornih koalicija i stranaka i manjinskih lista, u Beogradu 14, a za pokrajinske izbore je proglašeno 13 lista.
Prva na popisu, prema prijavi izbornom povjerenstvu, je lista SNS-a “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” kojoj je ime “posudio” njezin donedavni predsjednik i aktualni šef države. Premda ne sudjeluje na izborima, Vučić je od samog početka prednjačio u kampanji naglasivši da će “svim srcem” podupirati SNS, s čijeg je čela formalno odstupio u svibnju nove godine.
Oporba ga optužuje da je koristio svoju poziciju u tzv. dužnosničkoj kampanji, koju primjenjuju i ostali dužnosnici, posebno ministri u vladi koju kontrolira SNS.
Monitoring nevladinih udruga pokazuje da se Vučić za 44 dana kampanje javnosti obratio 45 puta.
Prema posljednjim istraživanjima, SNS ima prednost s više od 44 posto glasova.
Vučić je na skupovima od svojih pristaša zatražio “apsolutnu pobjedu”, rekavši kako će, ako SNS bude izgubio, zatražiti predsjedničke izbore iduće godine u svibnju ili rujnu jer ne želi dijeliti vlast s oporbom, koju optužuje da ne želi dobro Srbiji.
Slijedi lista socijalista (SPS) “Ivica Dačić – premijer Srbije”, čiji vođa i Vučićev dosadašnji koalicijski partner sebe poslije izbora u novoj koaliciji vidi na mjestu premijera, premda mu prognoze daju tek oko 8,7 posto glasova.Lista proeuropske oporbene koalicije “Srbija protiv nasilja”, kojoj ankete pojedinačno daju najviše glasova poslije SNS-a, može prema anketama računati na potporu oko 23,6 posto.
Na desnom krilu predizborne ponude su liste “Dr Vojislav Šešelj – Srpska radikalna stranka”, konzervativno-nacionalne koalicije “Nacionalno okupljanje” – Zavetnici i Dveri, te NADA koju čine Novi DSS i Pokret obnove kraljevine Srbije.
Među manjinskim listama je i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, koji nastupa u koaliciji s bošnjačkom Stranke pravde i pomirenja.
Na biračkim listićima su i SDA Sandžaka dr Sulejman Ugljanin, zatim Koalicija za mir i toleranciju, Narodna stranka Vuka Jeremića, koalicija “Dobro jutro Srbijo – DJB-SDS-Otete bebe”, kao i lista “Politička borba Albanaca se nastavlja – Šaip Kamberi”.
Pod brojem 14 na biračkom listiću je lista “MI – Glas iz naroda, Branislav Nestorović”, koja po nekim anketama može dobiti i do četiri posto glasova. Slijede građanska koalicija “Srbija na Zapadu – Da se struka pita”, Ruska stranka – Slobodan Nikolić, Čedomir Jovanović – Mora drugačije, kao i Albanska demokratska alternativa.
Više od dvije trećine stranaka ne mogu računati da će prijeći izborni prag od tri posto, koji ne vrijedi za manjinske stranke na koje se primjenjuje takozvani prirodni prag, proporcionalno brojnosti manjine u ukupnoj populaciji.
Predizborna šutnja počela je u petak u ponoć i trajat će do zatvaranja birališta u nedjelju u 20 sati, a prvi preliminarni rezultati mogli bi se znati oko 22 sata.
