Prema podacima iz veljače 2026. godine, čak 55 posto ispitanika u Njemačkoj smatra da si više ne mogu priuštiti djecu, dok taj udio među osobama od 30 do 49 godina prelazi 60 posto. Kao glavne razloge navode visoke troškove života, porezna opterećenja, nedostatak državne potpore te manjak mjesta u vrtićima i ustanovama za čuvanje djece.
Kad jedna Njemačka tako razmišlja, onda je jasno kakva je situacija. Najpoznatiji gastarbajter, Dino Klepo iz Jablanice, koji je pomogao tko god mu se u Njemačkoj obratio, s vremena na vrijeme dostavi nam podatke iz “obećane zemlje”. I čini se da je sve manje takva.
U priči s Klepom saznajemo koliko je teško. Otkriva i da je dosta obitelji s područja BiH, ali i ostatka Balkana na rubu, mnogi razmišljaju o povratku kući, koliko god nam to nekoć bilo nezamislivo. Prošle godine se govorilo o posljednjem ljetu mira u Europi, a čini se da to sve pomalo dolazi u zbilju. Evo što je Klepo rekao u intervjuu za Večernji list.
Vecernji.ba: Reče mi jedan poznanik iz Njemačke: “Ubiše narod troškovima”. Pa što Gastarbajter kaže, što se trenutačno događa? Koliko su porasli troškovi života u Njemačkoj i što ljudi trenutačno osjećaju?
Dino Klepo: Ma raste sve, brate mili. Ljudi se tek malo digli nakon korone, a onda udar – prvo gorivo pa za njim sve ostalo. Hrana, grijanje, struja, stanarine…, sve ide gore i nema stajanja. Sad se to još nekako krpa, ali najesen će se baš osjetiti. Rujan, listopad – tu će mnogima doći na naplatu. Ja stalno govorim ljudima: stavljajte nešto sa strane dok još možete. Jer realno, dosta naših neće moći izdržati ove troškove i bit će prisiljeni vratiti se dolje. Već sad je većina obitelji na rubu.
Vecernji.ba: Koliko je novi rat utjecao na Njemačku? Jedan stručnjak iz te zemlje lani je još rekao da smo uživali u posljednjem ljetu mira u Europi, pa je li to zaista tako?
Dino Klepo: Sve ti je to povezano, ništa nije slučajno. Mijenja se cijeli svijet, pomiču se sile. Nije više samo Amerika glavna, tu su sad Rusija, Kina, pa i Iran ulazi u priču. I Njemačka se tu mora postaviti. Priča se o vojnom roku, o jačanju vojske, o naoružavanju… Čak i industrija ide u tom smjeru. Iskreno, mislim da živimo posljednje godine nekog relativnog mira. Ne zvuči lijepo, ali tako izgleda.
Vecernji.ba: Kako državljani BiH, Srbije, Hrvatske… proživljavaju sve ovo vani, priča li se o povratku?
Dino Klepo: Vidi, Hrvati se već lagano vraćaju. Nije to više kao prije da svi samo idu gore. Sad imaš situaciju da se više ljudi vraća nego dolazi. Imaju EU papire, znaju da se uvijek mogu vratiti ako zatreba i to im daje sigurnost. A drugi, pogotovo ovi bez EU putovnice, trče po njemačku putovnicu, gledaju dugoročno. Ali ja uvijek kažem – pazi kad nešto dobiješ brzo i “lako”, može te kasnije koštati. Pogotovo sad kad se priča o vojnom roku i većem uključivanju Njemačke u sve te sukobe.
Vecernji.ba: I već dugo govori se o tome kako djeca iz BiH slabo uče njemački jezik, odnosno imaju problema s njim, pa što se konkretno događa?
Dino Klepo: To ti je ogroman problem, a malo tko o tome priča kako treba. Naši ljudi žive u svom krugu – naši ljudi, naši kafići, naši kanali… i sve se vrti oko posla i zarade. Jezik se zapostavi. I onda dođeš do toga da dijete rođeno u Njemačkoj ne zna njemački kako treba. I padne na prijamnom za osnovnu školu. Zamisli start – već si u minusu sa šest godina. I nije to samo kod naših, to je općenito problem kod stranaca. Svi pričaju “došli smo zbog djece”, a u praksi se gleda kako što više zaraditi sad i odmah.
Na kraju, brojke sve govore. Više od pola ljudi u Njemačkoj misli da si više ne može priuštiti djecu. Kad ti država kao Njemačka dođe u tu situaciju, onda znaš da stvari nisu baš normalne. Troškovi, porezi, manjak vrtića…, sve se to nakupi. I zato kažem – neće biti lakše, nego teže.
