Sarajevo bi uskoro moglo dobiti novi-stari spomenik koji bi podsjećao na najznačajniji događaj u povijesti tog grada, odnosno atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju, no ta je zamisao ponovo potaknula ideološke i političke prijepore i rasprave.
Nasljednika prijestolja Austro-Ugarske Monarhije i njegovu suprugu 28. lipnja 1914. godine tijekom njihova posjeta Sarajevu ustrijelio je i usmrtio Gavrilo Princip a taj je događaj potresao cijelu Europu i u konačnici doveo do izbijanja Prvog svjetskog rata koji će, prema različitim procjenama, odnijeti između 15 i 22 milijuna ljudskih života.
Princip će zbog počinjenog zločina kao malodobnik biti osuđen na 20 godina robije a umro je u zatvoru u češkom Terezinu potkraj travnja 1918. godine, šest mjeseci prije završetka rata nakon čega će ga vlasti novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) proglasiti herojem i borcem za oslobođenje od okupacije.
Lokacija na kojoj je počinjen atentat dobila je posebni tretman pa je tamo postavljena spomen-ploča s natpisom na ćirilici: “Na ovom povijesnom mjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu na Vidovdan 1914. godine”.
Tu je stajala sve do Drugog svjetskog rata odnosno do početka njemačke okupacije 1941. godine. Nijemci su je nakon ulaska u Sarajevo skinuli ali je nisu uništili nego su je odnijeli osobno nacističkom vođi Adolfu Hitleru kao rođendanski poklon što je dokumentirano i fotografijama.
Nakon oslobođenja Sarajeva 1945. godine postavljena je nova spomen-ploča a od 1949. godine tamo je bio i otisak Principovih stopa. U posljednjem su ratu one maknute pa potom ponovo vraćene na isto mjestu a na 1914. prolaznike podsjeća natpis da je tu počinjen atentat.
Manje je poznata činjenica da je prvo spomen-obilježje koje podsjeća na atentat zapravo podignuto 1917. godine. Austrougarske su vlasti na mostu Latinska ćuprija točno preko puta mjesta atentata postavile spomenik Ferdinandu i Sofiji.
Izrađen je u Budimpešti po zamisli akademskog kipara i časnika austro-ugarske vojske Eugena Borija.
Izrađen u stilu kasne secesije i visok 12 metara s postoljem od šleskog kamena imao je brončani medaljon s ugraviranim likovima Ferdinanda i Sofije dok su završni dio spomenika činila dva velika stupa s brončanim krunama. Imao je i malu nišu u koju se polagalo cvijeće.
Smatralo ga se značajnim umjetničkim ostvarenjem doba u kojemu je nastao no to nije spriječilo vlasti kraljevine SHS da ga 1919. godine demontiraju i uklone.
Dio spomenika završio je u depou Zemaljskog muzeja i u Umjetničkog galeriji BiH a neki su njegovi elementi nestali bez traga.
Gradsko vijeće Sarajeva sada je usvojilo inicijativu da se ponovo postavi spomenik slavnom bračnom paru kojega su vlasti Austro-Ugarske podignule 1917. godine.
Odluka je usvojena na prijedlog malene oporbene Stranke za BiH (SBiH) iz koje su to obrazložili procjenom kako je neprihvatljivo da u Sarajevu postoje obilježja i simbolika posvećena atentatoru a nema spomenika ubijenima.
“Ne možemo mijenjati prošlost, ali možemo pokazati kakvi smo danas, hoćemo li slaviti ubojstvo ili odati počast žrtvama”, poručili su inicijatori.
Gradonačelnik Sarajeva stoga je sad dobio zadaću realizirati inicijativu, osigurati prikupljanje dostupnih dijelova spomenika te sredstva za restauraciju ili izradu replika nedostajućih elemenata.
Iako su za inicijativu glasali zastupnici u gradskom vijeću i iz redova vladajućih kao i oporbe to nije spriječilo naknadne polemike.
Prvi i najglasniji bio je načelnik sarajevske općine Centar Srđan Mandić iz Naše stranke (NS) koja je dio vlasti na gradskoj razini pri čemu je oštro kritizirao svoje stranačke kolege uz poruku kako se “okupatorima ne podižu spomenici”.
“Osjećam stid i ograđujem se od sramnog glasanja gradskih vijećnika Naše stranke, koji su podržali ovu odluku. Čiji spomenik je slijedeći? Ne smijem ni pomisliti. Ispravite ovo kako znate i umijete, dok još niste u potpunosti izgubili integritet i identitet”, poručio je načelnik svojim stranačkim kolegama.
Na sličan je način reagirao i Irfan Čengić (SDP BiH), načelnik sarajevske općine Stari Grad na čijem bi teritoriju trebao biti postavljen spomenik.
“U Starom Gradu neće biti podignut spomenik. Čak i kada bi postojala potpuna suglasnost, potrebne dozvole je u praksi gotovo nemoguće dobiti”, poručio je u petak Čengić pojašnjavajući kako odluka Gradskog vijeća nema obvezujući učinak.
U Republici Srpskoj gdje Principa desetljećima nakon posljednjeg rata glorificiraju i podižu mu monumentalne spomenike uslijedile su očekivane reakcije.
“Odavno veću ludost nisam čuo. Definitivno je da je korijen svega toga mnogo dublji i da pojedini i dalje lutaju između različitih identitetskih opredjeljenja”, kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.
