Predstavnici hrvatskih stradalničkih i udruga nastalih iz Domovinskoga rata održali su sastanak u Vitezu s kojega su uputili poziv za sastankom u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine kako bi potaknuli procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Hrvatima, te analizirali što je do sada urađeno.
Koordinacija udruga Domovinskoga rata HVO-a HercegBosne identične je sastanka održala posljednjih godina s ciljem skretanja pozornosti na neoprostive propuste domaćeg, a napose Haaškoga tužiteljstva i Haaškoga tribunala u neprocesuiranju desetaka slučajeva masovnih ratnih zločina.
Predstavnici braniteljskih udruga su istaknule da su posebno zainteresirane za informacije o procesuiranju zločina počinjenih na području Briševa-Prijedora-Sanskog Mosta, zatim Bune-Gubavice-Stanojevića-Kvanja, kao i zločina Armije BiH kod Žepča u selu Kiscljak, te Kaknja- Kraljeve Sutjeske-obitelji Anice Jurić. Nedavno je Anica Jurić zajedno s nevjestama uputila prigovor Tužiteljstvu Zeničko-dobojske županije zbog očitog pokušaja zataškavanja ovoga monstruoznog ratnog zločina u kojemu su ubijena trojica njezinih sinova i suprug. Identičan je i slučaj Serafine Lauš kojoj su pripadnici Armije BiH pobili trojicu sinova i supruga kod Travnika, a što je tamošnje tužiteljstvo također pokušalo osloboditi odgovornosti počinitelje.
Za Zenicu, odnosno Dusinu nedavno je podignuta optužnica protiv nekadašnjeg zapovjednika 7. Muslimanske brigade Šerifa Patkovića, a očekuju se rezultati istraga oko Muzičke škole, zatim lokacije Galice kod Travnika gdje su pripadnici Vojske Republike Srpske u ljeto 1992. ubili zarobljene pripadnike Hrvatskoga vijeća obrane.
Za Bugojno, koje je najteže stradalo u posljednjem ratu jer je prognano 15.000 Hrvata a više od 120 ubijeno, te se traga za tijelima petnaest zatočenih i ubijenih iz bugojanskih logora vodi se sudski postupak protiv ratnog načelnika Dževada Mlaće, te zapovjednika Selme Cikotića, koji je duže vremena imao međunarodnu zaštitu od kaznenog progona.
Udruge inzistiraju na zapovjednoj odgovornosti za masakr u Grabovici gdje su pobijena 33 hrvatska civila, kao i za Doljane odnosno Stipića livade. Tamo su ubijena trojica sinova također pokojnih Kate i Ilije Soldo. Haaški istražitelji su tamo provodili istragu no nikada Haaško tužiteljstvo nije pokrenulo postupak. Udruga inzistiraju i na rasvjetljavanju ubojstva osmero djece u središtu Viteza, zatim slučajeve strijeljana i masakra nad Hrvatima u Maljinama, Šafradinima, Buhinim kućama, Križančevu Selu, Zabilje brdu, Bikošima. Inzistira se i na zločinima u Fojnici gdje su ubijeni ffranjevački gvardijan i njegov zamjenik , kao i zločini u logorima u Bijelome Polju i Sjevernom logoru prigodom napada Armije BiH 30.6.1993. Orašje-Vidovice su također na popisu zahtjeva. Na sastanku u Vitezu Korodinacija udruga Domovinskoga rata HVO-a HercegBosne inzistira i na rasvjetljivanju masovnih likvidacija u Uborku i Sutini u lipnju 1992.g., zatim Kupresu 1992.g. gdje su nestai i ubijeni pripadnici HVO-a iz Gruda i Posušja), zatim Orlište kod Konjica), u Čapljini-Stanojevići gdje su 12. 9. 1993. zarobljeno i ubijeno šest pripadnika HVO, zatim Opličići-Turajlovina. Busovačke staje gdje su ubijena 22 Hrvata od čega 14 civila.
Predstavnike Koordinacije su predsjednici Udruge nositelja ratnih odličja HVO Federacije BiH Lazar Martinović i Hrvatske udruge logoraša u BiH Miroslav Zelić izvijestili i o nedavnom sastanku s glavnim tužiteljem Međunarodnog rezidualnog mehanizma Sergeom Brammertzom. Naveli su kako su spočitali što je Haaški tribunal izbjegao procesuirati masovne zločine nad Hrvatima, a broj raseljenih, prognanih, ubijenih i ranjenih Hrvata u BiH zorno svjedoč̣i o tomu… Vezano za inicijativu oko procesuiranja ratnih zločina za osobe koje nisu dostupne pravosuđu BiH izvan zemlje, predstavnici hrvatskih udruga su primili k znanju inicijativu VSTV-a i Haaškog tužiteljstva.
Udruženja su načelno dala potporu u naporima koje ulaže domaće Tužiteljstvo BiH i njegov posebni Odjel 1 za ratne zločine koji su konačno krenuli u rasvjetljavanje brojnih zločina nad Hrvatima u BiH.
