Predstavnici desetak udruga Hrvata iz pet regija sjeverozapadne Bosne i Hercegovine informirali su u srijedu saborski Odbor za Hrvate izvan RH o svojim problemima i zatražili političku i materijalnu podršku od Hrvatske.

Dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić rekao je u izjavi za Hinu nakon sastanka da gotovo sve povratničke zajednice, udruge koje rade na području sjeverozapadne BiH, unutar entiteta Republike Srpske, imaju sličnu problematiku, a to se u prvom redu odnosi na obnovu osnovne infrastrukture, lokalnih cesta, pristup vodi i struji.

„Kad govorimo o nekom masovnijem povratku, to se evidentno nije dogodilo. Međutim, ne treba gubiti nadu i treba svakako povećati fokus na one koji žive, koji su ostali da žive i rade na području entiteta Republike Srpske”, rekao je.

Zauzeo se da se rješavanju problema pristupi strateški odnosno da se izradi strategiju s točno definiranim prioritetima.

„Mi smo do sada uvijek imali potporu Vlade RH, kako kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH na čijem je čelu g. Milas, ali i drugih ministarstava Vlade RH, pogotovo u ova dva mandata g. Plenkovića na čemu ja osobno zahvaljujem, ali i u ime svih povratničkih zajednica, u ovom slučaju udruženja koja su nazočila sastanku”, rekao je.

Generalni konzul RH u Banja Luci Zoran Piličić istaknuo je da su na sastanku iznesene teme koje su od vitalne važnosti za Hrvate u sjeverozapadnoj BiH i da očekuju nastavak suradnje i rješavanje nekih od tih konkretnih problema.

Na području sjeverozapadne BiH prije rata živjelo je oko 150.000 Hrvata, a po popisu iz 2013. bilo ih je 30.000. Sada ih je realno između 12.000 i 15.000 i oni teško žive, rekao je.

Sa Srbima, po njegovim riječima, imaju deklarativno dobre odnose i nema značajnijih izgreda na nacionalnoj osnovi, a ako se i dogode, policija ih brzo riješi. No Hrvate se nastoji institucionalno pasivizirati, iscrpiti do iznemoglosti kroz formalno-pravne procedure da ne mogu ostvariti ono što žele, rekao je.

„Obnova je stala i ljudi se sami snalaze”, rekao je, zahvalivši Hrvatskoj na donacijama građevinskog materijala.

„U Republici Srpskoj nema hrvatskih institucija i ljudima je ostala samo Crkva, a i ona je siromašna.”

„Morate biti svjesni da su sada na području Republike Srpske, sjeverozapadne BiH, ostali uglavnom stariji ljudi i da ne postoji ljudski potencijal koji može odgovoriti tehničkim izazovima koji se odnose na privlačenje sredstava. Upravo tu tražimo pomoć”, rekao je.

„Druga stvar je nerazumijevanje, ja ću reći nehtijenje lokalne samouprave u Republici Srpskoj da sudjeluje u tome, da bi mi mogli povući neka sredstva jer bez njih ne možemo surađivati u realizaciji infrastrukturnih projekata, a oni to pokušavaju institucionalno razvući. S time se suočavamo svakodnevno”, rekao je.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas rekao je na sastanku da, kad je riječ o pomoći Hrvatima u sjeverozapadnoj BiH, problem nije novac nego politika u Republici Srpskoj.

„Mi nemamo sugovornika, Hrvate u vlasti”, rekao je. „Zakonska rješenja su takva kakva jesu, onemogućavaju elementarna prava.”

Predsjednik Udruge za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša Ivanjska, Marko Majdandžić, naglasio je da je opstojnost hrvatskog naroda u BiH strateški interes Republike Hrvatske i da traže političku i materijalnu podršku kako bi opstali.

„Hrvatski narod u svijetu trenutačno je najugroženiji u Republici Srpskoj, imamo toliko problema, 95 posto Hrvata je protjerano i ono što se dogodilo ima odlike genocida, znamo na koji su način protjerani”, rekao je.

„Konstitutivnost Hrvata u Republici Srpskoj je ništa, nula”, rekao je, zatraživši pomoć od Hrvatske da Hrvati imaju svoje predstavnike.

Umirovljeni brigadir HVO-a Luka Babić iz Komušine skrenuo je pozornost na jako tešku situaciju u kojoj se nalaze branitelji koji su se vratili kući u Republiku Srpsku. Posve su obespravljeni i status im nikako nije riješen. Babić je zatražio da se osmisli socijalni program za njih, a i sam je inicirao osnivanje udruge za branitelje u RS.

Na sastanku je upozoreno i da se hrvatsku zemlju na sjeverozapadu BiH prodaje u bescjenje i predloženo je da se osnuje zakladu koja bi je otkupljivala i sačuvala za Hrvate. Upozoreno je također na nekontroliranu sječu šuma i nekontrolirani prijenos vlasništva nad zemljom i šumama.

Predstavnici desetak udruga Hrvata iz pet regija sjeverozapadne Bosne i Hercegovine informirali su u srijedu saborski Odbor za Hrvate izvan RH o svojim problemima i zatražili političku i materijalnu podršku od Hrvatske.

Dopredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda Davor Pranjić rekao je u izjavi za Hinu nakon sastanka da gotovo sve povratničke zajednice, udruge koje rade na području sjeverozapadne BiH, unutar entiteta Republike Srpske, imaju sličnu problematiku, a to se u prvom redu odnosi na obnovu osnovne infrastrukture, lokalnih cesta, pristup vodi i struji.

„Kad govorimo o nekom masovnijem povratku, to se evidentno nije dogodilo. Međutim, ne treba gubiti nadu i treba svakako povećati fokus na one koji žive, koji su ostali da žive i rade na području entiteta Republike Srpske”, rekao je.

Zauzeo se da se rješavanju problema pristupi strateški odnosno da se izradi strategiju s točno definiranim prioritetima.

„Mi smo do sada uvijek imali potporu Vlade RH, kako kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH na čijem je čelu g. Milas, ali i drugih ministarstava Vlade RH, pogotovo u ova dva mandata g. Plenkovića na čemu ja osobno zahvaljujem, ali i u ime svih povratničkih zajednica, u ovom slučaju udruženja koja su nazočila sastanku”, rekao je.

Generalni konzul RH u Banja Luci Zoran Piličić istaknuo je da su na sastanku iznesene teme koje su od vitalne važnosti za Hrvate u sjeverozapadnoj BiH i da očekuju nastavak suradnje i rješavanje nekih od tih konkretnih problema.

Na području sjeverozapadne BiH prije rata živjelo je oko 150.000 Hrvata, a po popisu iz 2013. bilo ih je 30.000. Sada ih je realno između 12.000 i 15.000 i oni teško žive, rekao je.

Sa Srbima, po njegovim riječima, imaju deklarativno dobre odnose i nema značajnijih izgreda na nacionalnoj osnovi, a ako se i dogode, policija ih brzo riješi. No Hrvate se nastoji institucionalno pasivizirati, iscrpiti do iznemoglosti kroz formalno-pravne procedure da ne mogu ostvariti ono što žele, rekao je.

„Obnova je stala i ljudi se sami snalaze”, rekao je, zahvalivši Hrvatskoj na donacijama građevinskog materijala.

„U Republici Srpskoj nema hrvatskih institucija i ljudima je ostala samo Crkva, a i ona je siromašna.”

„Morate biti svjesni da su sada na području Republike Srpske, sjeverozapadne BiH, ostali uglavnom stariji ljudi i da ne postoji ljudski potencijal koji može odgovoriti tehničkim izazovima koji se odnose na privlačenje sredstava. Upravo tu tražimo pomoć”, rekao je.

„Druga stvar je nerazumijevanje, ja ću reći nehtijenje lokalne samouprave u Republici Srpskoj da sudjeluje u tome, da bi mi mogli povući neka sredstva jer bez njih ne možemo surađivati u realizaciji infrastrukturnih projekata, a oni to pokušavaju institucionalno razvući. S time se suočavamo svakodnevno”, rekao je.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas rekao je na sastanku da, kad je riječ o pomoći Hrvatima u sjeverozapadnoj BiH, problem nije novac nego politika u Republici Srpskoj.

„Mi nemamo sugovornika, Hrvate u vlasti”, rekao je. „Zakonska rješenja su takva kakva jesu, onemogućavaju elementarna prava.”

Predsjednik Udruge za povratak građana, regionalni razvoj i zaštitu okoliša Ivanjska, Marko Majdandžić, naglasio je da je opstojnost hrvatskog naroda u BiH strateški interes Republike Hrvatske i da traže političku i materijalnu podršku kako bi opstali.

„Hrvatski narod u svijetu trenutačno je najugroženiji u Republici Srpskoj, imamo toliko problema, 95 posto Hrvata je protjerano i ono što se dogodilo ima odlike genocida, znamo na koji su način protjerani”, rekao je.

„Konstitutivnost Hrvata u Republici Srpskoj je ništa, nula”, rekao je, zatraživši pomoć od Hrvatske da Hrvati imaju svoje predstavnike.

Umirovljeni brigadir HVO-a Luka Babić iz Komušine skrenuo je pozornost na jako tešku situaciju u kojoj se nalaze branitelji koji su se vratili kući u Republiku Srpsku. Posve su obespravljeni i status im nikako nije riješen. Babić je zatražio da se osmisli socijalni program za njih, a i sam je inicirao osnivanje udruge za branitelje u RS.

Na sastanku je upozoreno i da se hrvatsku zemlju na sjeverozapadu BiH prodaje u bescjenje i predloženo je da se osnuje zakladu koja bi je otkupljivala i sačuvala za Hrvate. Upozoreno je također na nekontroliranu sječu šuma i nekontrolirani prijenos vlasništva nad zemljom i šumama.