Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), zdravstveno neispravna hrana može sadržavati štetne bakterije, viruse, parazite ili kemikalije koji mogu izazvati više od 200 različitih bolesti, od dijareje do karcinoma. Agencija za sigurnost hrane BiH u travnju ove godine obaviještena je kako je prilikom graničnih kontrola pri uvozu u Republiku Hrvatsku utvrđena neusklađenost čipsa podrijetlom iz BiH s važećim propisima. U čipsu je otkriven je alkamid. Priopćeno je kako je riječ o čipsu s okusom suhog goveđeg mesa. Akrilamid je kemijski spoj koji se pri povišenim temperaturama može formirati u hrani bogatoj škrobom iz njezinih prirodnih sastojaka – reducirajućih šećera i aminokiselina. Inicijalnom procjenom rizika koju je provela Agencija za sigurnost hrane BiH utvrđeno je kako dobivene vrijednosti upućuju na zabrinutost u pogledu neoplastičnih efekata te da se rizik od konzumacije predmetnog proizvoda ne može isključiti, piše Večernji list BiH.
Dvije pošiljke krušaka koje su koncem veljače ove godine s hrvatske granice vraćene u BiH završile su na trpezama građana. I malo bi tko govorio o tome kao o prvorazrednom zdravstvenom problemu da u tim kruškama nije utvrđena povišena prisutnost nedopuštene supstancije – fosmet. Zaplijenjeno voće predstavljalo je potencijalan rizik za zdravlje ljudi, a udio fosmeta u kruškama iznosio je 0,18 mg po kg. Insekticid fosmet je odlukom Europske komisije zabranjen u EU u veljači 2022. godine. Sumnja se na genotoksičnost i kancerogenost, odnosno na štetno djelovanje na zdravlje ljudi i postavlja se pitanje koliko je zapravo hrana koju jedu građani BiH zdrava. Ravnatelj Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković tom je prilikom uputio na poražavajuću praksu prema kojoj roba koja ne zadovolji standarde Europske unije često završava na tržištu BiH. Naglasio je kako su kruške koje su stigle do domaćih potrošača sadržavale koncentraciju fosmeta i do stotinu puta veću od dopuštene granice. Kao jedan od najvećih problema u BiH Tanković je istaknuo neusklađenost domaćih propisa s europskima, gdje je BiH otvorena za uvoz proizvoda koji ne ispunjavaju kriterije tržišta EU-a.
Prošloga mjeseca izvršen je povrat pošiljke zamrznute piletine s granice Republike Hrvatske, i to zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella Mbandaka. O ovom slučaju oglasila se Agencija za sigurnost hrane BiH. Kako su naveli, Agencija je kao kontaktna točka Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) prije dva dana obaviještena o odbijanju pošiljke zamrznutih pilećih prsa iz BiH na granici s RH zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella Mbandaka. – Prema trenutačno raspoloživim informacijama, izvršen je povrat pošiljke koja je bila predmet odbijanja s granice Republike Hrvatske te je stavljena pod nadzor nadležne veterinarske inspekcije i zabranjeno je prometovanje navedenom pošiljkom, kao i svaki oblik postupanja s njom do donošenja konačne odluke.
Ako službene kontrole potvrde da je pošiljka štetna za zdravlje ljudi, bit će pod službenim nadzorom do uništenja ili provođenja druge odgovarajuće mjere – naveli su iz Agencije za sigurnost hrane BiH daljnji postupak u ovom slučaju. Kada je u pitanju situacija na bh. tržištu, prema službenim podacima prikupljenim u svrhu procjene rizika te na osnovi rezultata analiza uzoraka hrane uzetih u svrhu službenih kontrola, iz Agencije za sigurnost hrane BiH za Fenu su kazali kako u ovoj, kao ni u prethodnoj godini, nije bilo značajnijih odstupanja u pogledu rezultata laboratorijskih analiza hrane u odnosu na višegodišnji prosjek. Iako informacije kojima Agencija za sigurnost hrane BiH raspolaže kroz razmjenu iskustava s relevantnim institucijama za sigurnost hrane iz naše regije i brojnih drugih zemalja ne upućuju na bitne razlike u pogledu sigurnosti hrane, iz te Agencije upozoravaju kako je evidentan zastoj u procesu usklađivanja propisa u BiH sa zakonodavstvom EU-a.
Ako se ta praksa nastavi, postoji mogućnost povećanja rizika za zdravlje potrošača i trgovinskih prepreka, ponajprije zbog neusklađenosti maksimalno dopuštenih razina ostataka pesticida i maksimalno dopuštene koncentracije kontaminanata u hrani s pravnom stečevinom EU-a, o čemu su čelnici Agencije za sigurnost hrane BiH u više navrata upozoravali donositelje odluka i mjerodavne institucije. Agencija za sigurnost hrane BiH svakodnevno prati izmjene zakonodavstva EU-a i uvrštava ih u prednacrte propisa kako bi se, nakon nadilaženja navedenog zastoja, mogle uputiti na usvajanje Vijeću ministara BiH, poručili su iz te agencije.
