“Statistički podaci CBBiH ne ukazuju na neko značajnije povećanje kredita. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u svibnju 2023. godine iznosila je 3,9%. U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih centralnih banaka za očekivati je rast domaćih kamatnih stopa. Međutim, u transmisionom mehanizmu postoje brojne frikcije. U trenutnom okruženju, svakako da će banke imati rezon povećati kamatne stope na kredite, dijelom i zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu”, stoji na početku odgovora iz Centralne banke BiH na upit N1 hoće li doći do povećanja kamatnih stopa u narednom periodu.

Iz Centralne banke navode da su banke s druge strane svjesne da bi dramatičan rast kamatnih stopa na postojeće kredite rezultirao rastom klijenata s poteškoćama u otplati, i da bi im se potražnja za novim kreditima, koja ni sada nije naročito izražena, dodatno smanjila.

“U tom svjetlu, teško da, barem u kratkom roku, možemo očekivati i značajniji rast kamatnih stopa na depozite, jer će banke pokušati održati profitabilnost, a depoziti, za razliku od kredita, rijetko nose varijabilnu kamatnu stopu. Ova godina je dosta neizvjesna, i obilježena je preslaganjem interesa i poslovnih planova i politika, kako kod banaka, tako i njihovih klijenata. Sa druge strane, ne vidimo tako snažnu potražnju za kreditima, jer su klijenti svjesni svojih ograničenja i neizvjesnosti u pogledu budućeg raspoloživog dohotka. Međutim, srednjoročno i dugoročno, svakako da je era izvanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas, i da će se stope znatno iznad prosjeka posljednje dekade zadržati duže vrijeme. Što se tiče kamatnih stopa na depozite, sve dok je likvidnost u bankarskom sistemu ovako visoka, a uzrokovana je i malim brojem alternativa u smislu štednje i investicija, ne očekujemo da će u potpunosti pratiti rast kamatnih stopa na kredite”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Također, objasnili su da se može očekivati slabljenje inflatornih pritisaka, ali da će inflacija ostati neugodno visoka.

”U 2023. godini projiciramo ukupnu inflaciju od 7,7%, na osnovu srednjoročne makroekonomske projekcije iz svibnja 2023. godine. Za prvih šest mjeseci, prema službenim statističkim podacima, inflacija je iznosila 9,3%. Naše procjene temeljne inflacije ukazuju na to da, trenutno, većina inflatornih pritisaka dolazi iz domaće ekonomije, što je trend u zemljama regiona, ali i EU. Drugim riječima, cjenovni šokovi koji su izazvani poremećajima u cijenama hrane i energenata na međunarodnim tržištima su apsorbirani, te očekujemo kako će ukupna inflacija usporavati brže od temeljne inflacije, bar u prva tri kvartala 2023. godine. Naša brza procjena ukupne inflacije za prvih devet mjeseci, trenutno, iznosi 8,1%, prva preliminarna procjena temeljne inflacije, za isti period je 5,6”, zaključili su iz Centralne banke BiH.

“Statistički podaci CBBiH ne ukazuju na neko značajnije povećanje kredita. Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u svibnju 2023. godine iznosila je 3,9%. U teoriji, kada rastu referentne kamatne stope vodećih svjetskih centralnih banaka za očekivati je rast domaćih kamatnih stopa. Međutim, u transmisionom mehanizmu postoje brojne frikcije. U trenutnom okruženju, svakako da će banke imati rezon povećati kamatne stope na kredite, dijelom i zbog toga što je dio postojećih ugovora o kreditima ugovoren uz promjenjivu kamatnu stopu”, stoji na početku odgovora iz Centralne banke BiH na upit N1 hoće li doći do povećanja kamatnih stopa u narednom periodu.

Iz Centralne banke navode da su banke s druge strane svjesne da bi dramatičan rast kamatnih stopa na postojeće kredite rezultirao rastom klijenata s poteškoćama u otplati, i da bi im se potražnja za novim kreditima, koja ni sada nije naročito izražena, dodatno smanjila.

“U tom svjetlu, teško da, barem u kratkom roku, možemo očekivati i značajniji rast kamatnih stopa na depozite, jer će banke pokušati održati profitabilnost, a depoziti, za razliku od kredita, rijetko nose varijabilnu kamatnu stopu. Ova godina je dosta neizvjesna, i obilježena je preslaganjem interesa i poslovnih planova i politika, kako kod banaka, tako i njihovih klijenata. Sa druge strane, ne vidimo tako snažnu potražnju za kreditima, jer su klijenti svjesni svojih ograničenja i neizvjesnosti u pogledu budućeg raspoloživog dohotka. Međutim, srednjoročno i dugoročno, svakako da je era izvanredno niskih nominalnih kamatnih stopa iza nas, i da će se stope znatno iznad prosjeka posljednje dekade zadržati duže vrijeme. Što se tiče kamatnih stopa na depozite, sve dok je likvidnost u bankarskom sistemu ovako visoka, a uzrokovana je i malim brojem alternativa u smislu štednje i investicija, ne očekujemo da će u potpunosti pratiti rast kamatnih stopa na kredite”, naveli su iz Centralne banke BiH.

Također, objasnili su da se može očekivati slabljenje inflatornih pritisaka, ali da će inflacija ostati neugodno visoka.

”U 2023. godini projiciramo ukupnu inflaciju od 7,7%, na osnovu srednjoročne makroekonomske projekcije iz svibnja 2023. godine. Za prvih šest mjeseci, prema službenim statističkim podacima, inflacija je iznosila 9,3%. Naše procjene temeljne inflacije ukazuju na to da, trenutno, većina inflatornih pritisaka dolazi iz domaće ekonomije, što je trend u zemljama regiona, ali i EU. Drugim riječima, cjenovni šokovi koji su izazvani poremećajima u cijenama hrane i energenata na međunarodnim tržištima su apsorbirani, te očekujemo kako će ukupna inflacija usporavati brže od temeljne inflacije, bar u prva tri kvartala 2023. godine. Naša brza procjena ukupne inflacije za prvih devet mjeseci, trenutno, iznosi 8,1%, prva preliminarna procjena temeljne inflacije, za isti period je 5,6”, zaključili su iz Centralne banke BiH.