Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali zbog nižih prinosa i sve manjeg broja pčelara, nema ga dovoljno na tržištu. Dok meda iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, postoji kronična nestašica specifičnog hercegovačkog meda, rekao je za Fenu Boras Kvesić, predsjednik Udruge pčelara Hercegovačko-neretvanske županije.
Dodao je da je jedan od najvećih problema patvoreni med, kojeg se, prema njegovim riječima, na tržištu prodaje četiri do pet puta više od pravog meda.
-Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitite i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda – smatra Kvesić.
Ističe da se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka po kilogramu, te da ispod te cijene proizvodnja više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže da je to danas vrlo teško jer je tehnologija proizvodnje patvorenog meda znatno napredovala.
-Moja je preporuka da građani kupuju med od provjerenih lokalnih pčelara kojima vjeruju. Na taj način mogu biti sigurni u kvalitetu proizvoda – kaže Kvesić.
Trenutno na području Hercegovačko-neretvanske županije ima između 35 i 40 tisuća registriranih košnica, što ovu županiju čini jednom od vodećih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, broj pčelara posljednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za pčelarstvo.
Klimatske promjene stvaraju dodatne probleme pčelarima.
-Jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tijekom cvjetanja kadulje i kupine dovoljni su da prinosi budu znatno manji. U prošlosti je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio izvrstan rezultat, ali danas je to sve teže postići – upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobiva i zdravstveno-turističku dimenziju razvojem apiterapije. Jedan takav primjer je u Šujici, gdje se nalazi api komora u kojoj posjetitelji mogu udisati zrak iz košnica.
Vlasnik pčelinjaka, Željko Fišić, kaže da je cilj pomoći ljudima s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Po njegovim riječima, interes za ovaj oblik terapije je velik.
-Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naštetiti, ali može pomoći – naglašava Fišić.
