Reakcija srbijanskog vodstva na rezoluciju o genocidu u Srebrenici pokazuje da je Srbija daleko od suočavanja sa svojom prošlošću, rekao je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Opća skupština UN-a usvojila je u četvrtak rezoluciju kojom je podsjetila na genocid počinjen nad Bošnjacima Srebrenice 1995. i pozvala na uspostavu 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve tog zločina.
Na sjednici je, zaogrnut zastavom Srbije, bio i predsjednik Aleksandar Vučić, tvrdeći da je cilj rezolucije bilo poniziti Srbiju. U tom dokumentu za koji su glasale 84 države, 19 je bilo protiv, a 68 država suzdržano, uopće se ne spominju Srbi niti Srbija.
UN je prihvatio i amandman Crne Gore, koja je glasala ‘za’, kojim je naglašeno da se krivnja za taj genocid ne može pripisati „etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici u cjelini” te da su krivi pojedinci.
To nije spriječilo čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika da kaže da je namjera rezolucije, za koju on smatra da je „propala” jer nije dobila „natpolovičnu većinu”, bila da se „Srbima zalijepi da su genocidan narod”.
Grlić Radman je u petak ocijenio da takve reakcije pokazuju da je „dalek put od suočavanja Srbije s prošlošću i njenom ulogom u ratovima devedesetih”.
Šef hrvatske diplomacije naglasio je da se rezolucijom nijedan narod ne proglašava genocidnim, jer se njome pravno nije „ništa dogodilo” osim što se UN obvezao komemorirati taj zločin.
„Ova rezolucija nastoji pridonijeti da se zločin genocida više nikad i nigdje ne ponovi”, rekao je Grlić Radman i podsjetio na odluke međunarodnih sudova da se u Srebrenici dogodio genocid te da Srbija nije spriječila da se taj zločin dogodi niti je kaznila njegove počinitelje.
Žigmanov lojalan Srbiji
Članovi srbijanske vlade pratili su sjednicu Opće skupštine obavijeni zastavom Srbije a među njima je bio i čelnik tamošnjih Hrvata, ministar ljudskih i manjinskih prava Tomislav Žigmanov.
Grlić Radman je rekao kako to „treba promatrati isključivo iz perspektive Srbije i srbijanske vlade” te da je riječ o protokolu i dogovoru.
„On jest predstavnik Hrvata u Vojvodini, ali je isto tako lojalan građanin Republike Srbije i kao član vlade on poštuje načela i dogovore koji tamo vladaju”, rekao je ministar.
Kazao je kako se Žigmanov „na svoj način bori za interese hrvatske manjinske zajednice” u Srbiji i pridonosi daljnjoj afirmaciji dijaloga te da tako treba tumačiti i njegovo praćenje UN-ove sjednice.
