Prema najnovijem izvješću Svjetske banke, u 2025. godini očekuje se globalni pad cijena robe za 12 posto.
Kako se navodi u izvješću, uzroci toga su sporiji gospodarski rast i ponuda nafte.
„Očekuje se da će cijene energenata pasti za 17 posto, a cijene hrane za sedam posto, što će smanjiti pritisak na kućanstva, ali otežati položaj zemalja izvoznica. Iako bi takva kretanja mogla pomoći u suzbijanju inflacije, zemlje u razvoju trebale bi ojačati fiskalnu politiku, ulaganja i trgovinu“, istaknuto je u izvješću, pišu Nezavisne novine.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, gospodarski rast vođen povećanom potrošnjom i ulaganjima u prethodnoj godini dosegnuo je stopu od 2,6 posto.
Prema projekcijama, rast bi ove godine trebao iznositi 2,7 posto.
Svjetska banka preporučuje Bosni i Hercegovini prelazak s modela rasta temeljenog na potrošnji na izvozno orijentirani model, otvaranje novih radnih mjesta te privlačenje stranih ulaganja.
„Prekvalifikacija radne snage za ‘zelena’ radna mjesta pridonijela bi većoj produktivnosti i gospodarskom rastu. U vremenu globalne neizvjesnosti, BiH mora ubrzati reforme koje omogućuju otvaranje radnih mjesta, privlačenje investicija i jačanje ekonomske otpornosti“, izjavio je Kristofer Sheldon iz Svjetske banke.
Zanimljivo je da su cijene nafte u BiH u posljednjih mjesec do dva znatno pale, dok cijene hrane stagniraju ili i dalje rastu.
Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci, za Nezavisne novine istaknuo je da je BiH uvozno ovisna zemlja, pa čak i uz domaću proizvodnju velik dio hrane dolazi iz inozemstva.
„Logično je očekivati da cijene hrane prate svjetske trendove, uz određena odstupanja. Pad cijena nafte rezultat je slabijih prognoza gospodarskog rasta. Očekuje se usporavanje gospodarskih aktivnosti, što dovodi do pada cijena nafte i smanjenja agregatne potražnje. Nafta uvelike utječe na troškove proizvodnje drugih dobara, stoga se pad cijena može očekivati i kod nas. No, ne trebamo biti zadovoljni razlozima pada cijena. Kada su uzrok tome slabije ekonomske aktivnosti, to nije pozitivan znak“, objasnio je Gligorić.
Dodao je i kako ekonomsko pravilo kaže da su cijene fleksibilne naviše, ali krute naniže.
„Kada dođe do faktora koji uzrokuju rast cijena, one se brzo prilagođavaju. No, kad su okolnosti takve da bi cijene trebale padati, taj proces je obično sporiji i blaži. Teško je očekivati da će cijene biti kao prije nekoliko godina, ali jednako tako neće se brzo prilagoditi ni u slučaju pada cijena“, dodao je Gligorić.
Ekonomist Igor Gavran ističe kako su dugoročne prognoze ovakve vrste vrlo nesigurne, jer 2025. će vjerojatno biti godina nestabilnosti i puno se toga može promijeniti. No, za BiH je najvažnije ono što se događa na domaćem tržištu.
„Najbolji primjer je odnos između cijena goriva i ostalih proizvoda i usluga – kada cijene goriva rastu, to se odmah koristi kao izgovor za poskupljenja. No kada gorivo pojeftini, to se rijetko, gotovo nikada, ne odrazi na sniženje cijena drugih proizvoda i usluga. Zašto? Jer ne postoji pritisak ni vlasti ni potrošača, pa trgovci slobodno zadržavaju ili čak povećavaju nerealno visoke cijene. Zbog toga je malo nade da će najavljeni pad svjetskih cijena dovesti do pada cijena u BiH“, poručio je Gavran.
