Na godišnjoj razini, Bosna i Hercegovina ostaje bez osrednjeg grada od 25.000 stanovnika samo na temelju onih koji ga napuštaju, pišu Nezavisne.
Takav zaključak može se izvući iz podatka o emigraciji, navedenog u dokumentu “Okvir suradnje za održivi razvoj između Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda za razdoblje 2026.-2030.”, koji je objavilo Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
“BIH i dalje prolazi kroz značajne demografske promjene obilježene padom broja stanovnika, potaknutim niskom stopom nataliteta, starenjem stanovništva i kontinuiranom emigracijom oko 25.000 ljudi godišnje, posebno mladih i kvalificiranih radnika. To povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku gospodarskom rastu i produktivnosti”, navodi se u ovom dokumentu.
Tmurne i zabrinjavajuće brojke o emigraciji dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno iz ruralnih područja. Primjera je mnogo, a jedan od njih je selo Orahovljani, u općini Mrkonjić Grad.
„Što se tiče Orahovljana, ako se osvrnemo nekoliko godina unatrag, može se reći da je tamo život bio potpuno drugačiji. Škola je bila puna učenika, čak su bile i dvije smjene. Nakon osnovne škole djeca su išla u srednju školu, a autobusi su bili puni učenika. S vremenom se to promijenilo, počela je intenzivna emigracija i odlazak u strane zemlje“, rekla je za Nezavisne novine Suzana Perać, predsjednica Vijeća Mjesne zajednice Orahovljani.
Većina ljudi, dodaje, preselila se u Italiju i Austriju, a ima i obitelj u Sloveniji.
„Brojne kuće su sada prazne, a ovdje su ostale starije osobe, jedna ili dvije u kućanstvu. Mislim da postoji mnogo razloga. Jedan od glavnih odnosi se na migraciju ruralno-urbano, što je sasvim normalno jer nam gradovi svakako nude više mogućnosti za život. A što se tiče odlaska u inozemstvo, ljudi odlaze zbog većih plaća i sigurnije egzistencije. Mislim da je sve to dovelo do masovnog odlaska mladih iz naše zemlje“, istaknula je.
Aleksandar Majić, demograf, kaže da je ovo područje oduvijek bilo emigracijsko područje.
“S područja Bosne i Hercegovine, ako uzmemo u obzir i 19. i 20. stoljeće, stanovništvo je odselilo. Imali smo, primjerice, val migracija i nakon Drugog svjetskog rata. Nažalost, ta se emigracija nastavila i u drugoj polovici 20. stoljeća. Međutim, visoki prirodni prirast mogao bi nadoknaditi taj demografski gubitak vezan uz emigraciju stanovništva”, kaže Majić.
Nažalost, dodaje, posljednji rat je masovno ubrzao proces emigracije, tako da smo 1990-ih imali snažan odljev stanovništva. I on se nastavio.
“Ekonomska situacija i stanje zemlje odrazili su se na današnje migracije”, istaknuo je Majić za “Nezavisne novine”.
Ističe da nema preciznih podataka o migracijskom saldu vanjskih migracija, ali nemamo ni točne podatke o tome koliko nas ima u BIH.
„Nemamo popis stanovništva, zadnji je bio 2013. U ovom krugu popisa, Bosna i Hercegovina nije prebrojala svoje stanovništvo. Da je to učinjeno, mogli bismo točno utvrditi koliko smo stanovnika izgubili ‘zahvaljujući’ migracijama između dva popisa“, naglasio je Majić.
Struka kaže da emigracija, radne migracije i starenje stanovništva, kao i niska stopa nataliteta, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo će pasti sa 68 posto u 2020. na 58 posto do 2050. godine.
