Na predstojećim općim izborima u Bosni i Hercegovini, glasački listić bit će nevažeći ako se ne glasa za političku stranku, što je, prema mnogima, uvod u potpuno zatvaranje kandidacijskih lista, pišu Nezavisne.
Naime, u Bosni i Hercegovini koristi se sustav poluotvorenih lista. Razlika između zatvorenih i poluotvorenih lista je u tome što kod zatvorenih lista birač može glasati samo za političku stranku. Na primjer, politička stranka vodi svoju listu kandidata, ali birač može glasati samo za političku stranku i nema mogućnost glasanja za pojedinačne kandidate. Kod ovih zatvorenih lista mandat se dodjeljuje na način da, ako stranka osvoji tri mandata u parlamentu na temelju ukupnog broja glasova, u nju ulaze samo prva tri kandidata s liste.
Kada su u pitanju poluotvorene liste, kakve još uvijek postoje u Bosni i Hercegovini, birač može glasati samo za stranku, ali može glasati i samo za kandidata ili i za stranku i za kandidata. Jedan birač može glasati za najviše tri kandidata s iste izborne liste i to su preferencijalni glasovi. Oni omogućuju kandidatu s, recimo, desetog mjesta da dobije mandat, ali onom na prvom mjestu da ne dobije. Uvjet je, naravno, da kandidat s desetog mjesta ima veći broj glasova od onog koji je na prvom mjestu.
Prema izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, da bi kandidati mogli napredovati na listi, uvjet je da osvoje najmanje 20 posto ukupnog broja glasova koje je ta stranka dobila.
S obzirom na to da će na predstojećim izborima birači iz Bosne i Hercegovine biti obvezni glasati za političku stranku jer će u suprotnom njihov glas biti nevažeći, postavlja se pitanje je li i BIH zatvorila liste “na mala vrata”. Točnije, u slučaju Bosne i Hercegovine, birači će moći glasati za kandidate pored standardne liste političkih stranaka sa svim kandidatima, ali na način da uz naziv političke stranke naznače i brojeve pod kojima su kandidati kojima žele dati preferencije. U biti, s obzirom na nove glasačke listiće, birači u Bosni i Hercegovini neće moći pojedinačno glasati za kandidata, već će morati glasati isključivo za političku stranku kako bi njihov glas bio važeći.
„Ova vijest je velika promjena, koja nije ništa drugo nego povratak zatvorenim listama. Obveza glasanja za politički subjekt i to da će glasački listić biti nevažeći ako se to ne učini, sužava prostor za slobodnu odluku pojedinca i ‘prisiljavanje’ da se odluči za stranku. Sama činjenica da glasamo za brojeve, a ne za imena i slova, čini odluku teškom za političke stranke. Malo tko će koristiti dopunske glasačke listiće i baviti se imenima. Ali zašto bi to radili ako je izbor osobne preferencije, a ne prelazak preko stranke. Građani neće uzalud provoditi vrijeme na biračkom mjestu. I tako su stranke koje su se zalagale za zatvorene liste dobile svojih pet minuta“, rekla je Tanja Topić, politička analitičarka.
Inače, kada su u pitanju političke stranke iz Republike Srpske, čak i prije više od pet godina, stranke, vlast i oporba bili su za zatvaranje izbornih lista, na način da mandat pripada političkoj stranci, a ne pojedincu.
U to vrijeme bila je aktualna priča o izmjenama Izbornog zakona BiH, a radna skupina oporbenih stranaka bila je za zatvaranje lista, “zbog masovnog fenomena prodaje zastupnika”. Tada su naglašavali da je potrebno vratiti mandate političkim strankama i omogućiti onima koji su došli na vlast da u budućnosti vladaju “političkom trgovinom i grubom manipulacijom voljom građana”.
A Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je rekao da je jedini način za uspostavu “zdrave demokratske političke borbe” u BiH da mandati pripadnu strankama.
„Tada ne bismo imali razne bijegove, izbjege, već bismo imali institucije demokratskog karaktera i demokratski sustav, i to bih podržao“, rekao je tada Dodik, dodajući da su „otvorene liste osnova političke korupcije, jer se u određenim općinama točno zna cijena prelaska određenog vijećnika iz jedne političke opcije u drugu“.
S otvorenim listama problem za političke stranke je što potiču „rat unutar stranaka“, jer kandidati, umjesto za stranku, često rade za sebe i lobiraju da se glasa za njih. Do sada su te otvorene liste na određeni način bile i okidač za korupciju, s obzirom na to da je bila javna tajna da su nakon zatvaranja biračkih mjesta u određenim biračkim odborima glasovi poštom slati određenim kandidatima kako bi oni došli do izražaja i osvojili mandat. Na predstojećim izborima, koji će se održati u listopadu 2026., to neće biti moguće jer će skener prebrojati glasove odmah nakon što birač da svoj glas.
