U 2024. godini zemlje sjeverne i zapadne Europe zabilježile su najviše prosječne neto zarade. Razlika se smanjuje kada se prilagodi prema standardima kupovne moći, ali i dalje ostaje značajna. Bruto plaće možda nisu najučinkovitiji pokazatelj za usporedbu europskih zemalja jer se porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenika znatno razlikuju. Neke zemlje također nude izdašniju potporu kućanstvima s djecom. Stoga su godišnje neto zarade korisniji pokazatelj za usporedbu.
Dakle, koje europske zemlje nude najviše prosječne neto zarade? Gdje ljudi u prosjeku najviše zarađuju u Europi?
Godišnje neto zarade znatno se razlikuju u Europi
Čak i kad se prilagode prema kupovnoj moći (Eurostat), godišnje neto zarade jako variraju. U 2024. godini, godišnje neto zarade u EU kretale su se od 11.074 € u Bugarskoj do 50.410 € u Luksemburgu. EU prosjek iznosio je 29.573 €, piše Euronews.
Ove brojke odnose se na samce bez djece koji zarađuju 100% prosječne plaće. Ostale varijante razmatraju se u nastavku.
Najveće zarade izvan EU-a
Prema dostupnim podacima za tri zemlje EFTA-e i kandidatkinju za članstvo Tursku, najviša neto zarada zabilježena je u Švicarskoj (85.631 €), zatim u Islandu (57.573 €). Norveška se nalazi na petom mjestu s 47.232 €, što ukazuje na dominaciju zemalja izvan EU-a po pitanju neto zarada.
I druge nordijske zemlje također bilježe dobre rezultate. Danska (43.913 €), Finska (36.877 €) i Švedska (36.147 €) nalaze se iznad prosjeka EU-a, prenosi televizija N1.
Zapadna i sjeverna Europa predvode unutar EU-a
Nakon Luksemburga, Nizozemska (47.892 €) i Irska (46.208 €) imaju najviše neto zarade među članicama EU-a.
Južna i istočna Europa zaostaju
Zemlje južne Europe poput Italije (24.797 €), Španjolske (24.571 €) i Grčke (18.709 €) znatno su ispod prosjeka EU-a. Istočne članice poput Rumunjske (12.655 €), Bugarske (11.074 €) i Mađarske (13.883 €) imaju najniže neto zarade u Uniji. Turska (11.440 €) se nalazi tek nešto iznad Bugarske.
“Velika četvorka”: Njemačka prednjači, Italija i Španjolska ispod prosjeka
U četiri najveće ekonomije EU-a neto zarade su sljedeće: Njemačka vodi s 39.594 €, slijedi Francuska s 32.354 €. Italija (24.797 €) i Španjolska (24.571 €) znatno su ispod prosjeka EU-a.
Kupovna moć: razlike i dalje postoje
Kada se zarade prilagode prema standardima kupovne moći (PPS), godišnje neto zarade kreću se od 16.784 u Slovačkoj do 40.948 u Nizozemskoj, a prosjek EU-a iznosi 28.906.
Uključivanjem zemalja izvan EU-a, Švicarska i dalje prednjači s 48.331 PPS, a slijedi Norveška s 38.712 PPS, što ju stavlja na treće mjesto nakon Nizozemske. Luksemburg (37.630 PPS) i Austrija (37.359 PPS) zaokružuju prvih pet.
Podaci pokazuju izraženu razliku između istoka i zapada Europe u pogledu kupovne moći. Većina zemalja istočne, baltičke i balkanske regije bilježi slabije rezultate.
Portugal je iznimka—zemljopisno pripada zapadu, ali je ekonomski usporediv s istočnoeuropskim zemljama, s PPS ispod 20.000.
U nominalnim iznosima, razlika između najviše i najniže neto zarade u EU (Luksemburg naspram Bugarske) je više od 4,5 puta. Međutim, kada se prilagodi prema PPS-u, razlika se smanjuje na 2,4 puta, između Slovačke i Nizozemske.
Među četiri najveće ekonomije EU-a, samo Njemačka ima PPS iznad prosjeka EU-a.
Neto zarade više u kućanstvima s djecom
Općenito, kućanstva s djecom imaju veće neto zarade od onih bez djece. Primjerice, dok samac bez djece ima prosječnu neto zaradu od 29.573 €, par s jednim zaposlenim i dvoje djece ima 35.656 €. Ova razlika rezultat je poreznih olakšica i obiteljskih naknada.
Jedina iznimka je Turska, gdje su neto zarade jednake bez obzira na sastav kućanstva.
U Cipru, Finskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj razlike i dalje postoje, ali su relativno male—manje od 10%.
Najveća razlika u korist kućanstava s djecom bilježi se u Slovačkoj, Poljskoj, Luksemburgu i Belgiji, gdje su neto zarade više za više od 40% u odnosu na samce. Primjerice, u Slovačkoj neto zarada raste s 14.070 € za samca bez djece na 19.851 € za par s jednim zaposlenim i dvoje djece.
Parovi s dvoje djece i dva zaposlena općenito imaju više neto zarade nego kućanstva bez djece, ali je prednost manja u odnosu na kućanstva s jednim zaposlenim. U EU-u ta kućanstva u prosjeku imaju neto zaradu od 63.523 €.
Što su neto zarade i zašto su važne
Prosječna godišnja neto zarada predstavlja iznos koji ostaje nakon odbitka poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje od bruto godišnje plaće, uz dodatak eventualnih obiteljskih naknada. Te zarade mogu znatno varirati ovisno o obiteljskim okolnostima—je li osoba sama ili u braku, te ima li djecu na uzdržavanju.
