Poljoprivrednici u Srpskoj nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, jer im prekomjerni uvoz mesa ne dopušta prodaju stoke.
Upozoravaju da uvoz životinja i mesa prijeti potpunim potapanjem domaće primarne proizvodnje. Kažu da vlada ima mehanizam da to zaustavi, ali nemaju puno nade da će itko prstom mrdnuti i pomoći našem seljaku.
Najvećim problemom smatraju prekomjerni uvoz mesa i životinja, koji je preplavio naše tržište.
Podsjećanja radi, prije desetak godina mogli smo zadovoljiti 70-80 posto svojih potreba domaćom svinjetinom i govedinom, sada ni trećinu…
A službena statistika pokazuje da je u 11 mjeseci prošle godine iz Europe stiglo čak 70,5 milijuna kilograma mesa i jestivih proizvoda od klanja, ukupne vrijednosti gotovo 562,4 milijuna KM. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u usporedbi s 2020. godinom, količina uvoza mesa porasla je za 13,7 milijuna kilograma, odnosno za gotovo 300 milijuna KM.
S druge strane, u spomenutom razdoblju uvezeno je životinja u vrijednosti od preko 99 milijuna KM.
Uzgajivači stoke kažu da trenutno pate zbog uvoza smrznute govedine iz Južne Amerike.
Kada je odobren uvoz ovog mesa, ministar vanjske trgovine Staša Košarac obećao je da domaći proizvođači neće biti oštećeni. Naglasio je da će, ako budu ugroženi, ponuditi Vijeću ministara rješenje da se prvo mora kupovati meso domaće proizvodnje, a tek onda uvoziti iz tih zemalja.
Međutim, dogodilo se da, kako tvrde poljoprivrednici, potražnja za njihovom robom opada, pa pada i cijena…
-Baš kada smo, po cijeni, postali konkurentni mesu iz Europe, država je odobrila uvoz mesa iz Južne Amerike. Na to gledamo kao na potez samo da domaći proizvođači, slučajno, ne bi nešto zaradili – rekao je za Srpskainfo poljoprivrednik Ranko Sarajlić.
Ljut je i na vlasti jer se ne uvode zaštitne mjere za svinjetinu.
-Tražit ćemo da se zaustavi uvoz govedine iz Južne Amerike, te da se, do uvođenja dodatnih carina na uvoz svinjetine, uvozna prasad namijenjena tovu izuzmu iz sustava poticaja – naglašava Sarajlić, koji podsjeća da su domaći poljoprivrednici više puta tražili da ih država zaštiti, ali da od toga, do danas, nije bilo ništa.
-Međutim, kada je nekoliko prerađivača mesa iz Federacije BiH podnijelo zahtjev, odmah je dopušten uvoz govedine iz Južne Amerike. Dakle, ovdje nisu važni proizvođači, ovdje su važni trgovci. A to što dobivamo smrznuto meso, tko zna koliko staro i tko zna kakve kvalitete, nikoga ne zanima – ljuti se Sarajlić.
Kada su u pitanju svinje, naglašava da uzgajivači trenutno ne mogu ništa prodati.
-Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine trebalo bi uvesti zaštitne mjere za ovo meso u roku od 15 dana, kao što su dopustili uvoz govedine iz Južne Amerike u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva – kaže Sarajlić.
I Mišo Maljčić, predsjednik Udruge uzgajivača svinja Srpska, također je ogorčen i uvozom mesa i uvozom živih svinja u Bosnu i Hercegovinu.
Kako kaže, potražnja za domaćim prasadima trenutno je neviđeno loša, što utječe i na njihovu cijenu.
-Domaćih prasadi ima u izobilju, ali ih nitko neće. Račun su nam pomrsili uvozni prasadi, koji su preplavili naše tržište. Također, eksplodirao je uvoz prasadi za čišćenje. Unatoč izuzetno niskoj cijeni, interes građana za domaće prasadi gotovo da i ne postoji. Uvoz nas je sustigao – nedavno je rekao Maljčić za Srpskuinfo.
Domaći uzgajivači upozoravaju da je poseban problem loša kvaliteta smrznutog mesa koje uvozimo, za koje tvrde da ga u Europi ili bacaju ili daju kućnim ljubimcima.
-Praktički, Bosna i Hercegovina je “kanta za smeće” za Europu, gdje se smrznuto meso ne može koristiti nakon 6 mjeseci. A u BIH se smrznuto meso koristi i do godinu dana. Problem je što se meso mora “osvježavati” raznim aditivima i fosfatima, što može biti opasno za ljudsko zdravlje. Također, meso koje je dugo bilo smrznuto, pa odmrznuto, osjeti se u hladnjaku jer od dugog stajanja dobije miris. To meso se u Europi daje kućnim ljubimcima – nekoliko je puta upozorio Maljčić.
