Tijekom razdoblja od tri godine, Federacija Bosne i Hercegovine je alocirala 381,1 milijun KM za poljoprivredne poticaje. Međutim, unatoč godišnjem povećanju podrške poljoprivredi, poljoprivredna proizvodnja većinom stagnira ili pokazuje trend smanjenja.

To je navedeno u reviziji učinkovitosti “Učinkovitost poljoprivrednih poticaja” za razdoblje od 2020. do 2022. godine, provedenoj od strane Službe za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine, koja također primjećuje da je došlo do povećanja obrađenih površina u proizvodnji usjeva, ali ostvareni prinos nije dostigao planiranu razinu.

“Što se tiče proizvodnje životinja, došlo je do smanjenja stoke te proizvodnje mesa i mlijeka, jedini pozitivan rezultat je u proizvodnji peradi. Osim toga, svi dostupni makroekonomski pokazatelji – uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, broj zaposlenih u poljoprivredi i udio bruto dodane vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom bruto domaćem proizvodu FBiH – ukazuju da poljoprivredna proizvodnja većinom stagnira, s određenim segmentima koji bilježe trend smanjenja”, izjavili su revizori.

Štoviše, revizori ističu da unatoč značajnim sredstvima alociranim za poljoprivredne poticaje, dostupni podaci ukazuju na značajne probleme u ovoj oblasti, jer poticaji nisu adekvatno planirani niti proizvode očekivane učinke.

“To rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim prosvjedima i povećanjem cijena poljoprivrednih proizvoda. Dostupni podaci ukazuju da adekvatni nadzor nad korisnicima sredstava za poticaje nije uspostavljen, te postoje naznake da određeni poljoprivredni proizvođači koriste poticajna sredstva za potpuno druge svrhe, što ukazuje da se poljoprivredna politika FBiH treba promijeniti”, istaknuli su revizori.

Neučinkovitost poticaja najbolje se može ilustrirati činjenicom da je, na primjer, 2020. godine potrošeno 20,1 milijun KM na proizvodnju usjeva, rezultirajući proizvodnjom od 1.556.300 tona, dok su dvije godine kasnije potrošena 31,1 milijun KM, što je rezultiralo samo 1.272.642 tone. Slična situacija je i u proizvodnji životinja, gdje je 2020. godine distribuirano 67,7 milijuna KM kroz poticaje, rezultirajući proizvodnjom od 62.217 tona, dok je 2022. godine distribuirano 89,3 milijuna KM, ali je proizvedeno samo 57.160 tona.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, kaže da je sustav poticaja očito neefikasan i da se mnogo toga treba promijeniti, prije svega ubrzavanjem procedura.

“Moramo ubrzati svu papirologiju. Proračun treba odobriti na vrijeme, isplate trebaju biti brže, i to bi trebalo ići mjesečno, umjesto čekanja na kvartal. Možda bismo trebali razmotriti osnivanje agencije kao u Republici Srpskoj koja bi se time bavila. Ljudi nisu dobili novac od četvrtog kvartala prošle godine, a sezona sadnje je skoro gotova, pa su morali uzimati kredite, kupovati sjeme, gorivo, itd., a kada se to uzima na kredit, to je 30 posto skuplje”, rekao je Bićo.

Što se tiče tvrdnje revizora da mnogi korisnici poticaja koriste sredstva za druge svrhe, Bićo kaže da osobno ne zna o takvim stvarima, ali čuje o njima na terenu, ističući također da bi to moglo biti moguće za “male poljoprivrednike”, ali teško za one s registriranim pravnim subjektima.

Tijekom razdoblja od tri godine, Federacija Bosne i Hercegovine je alocirala 381,1 milijun KM za poljoprivredne poticaje. Međutim, unatoč godišnjem povećanju podrške poljoprivredi, poljoprivredna proizvodnja većinom stagnira ili pokazuje trend smanjenja.

To je navedeno u reviziji učinkovitosti “Učinkovitost poljoprivrednih poticaja” za razdoblje od 2020. do 2022. godine, provedenoj od strane Službe za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine, koja također primjećuje da je došlo do povećanja obrađenih površina u proizvodnji usjeva, ali ostvareni prinos nije dostigao planiranu razinu.

“Što se tiče proizvodnje životinja, došlo je do smanjenja stoke te proizvodnje mesa i mlijeka, jedini pozitivan rezultat je u proizvodnji peradi. Osim toga, svi dostupni makroekonomski pokazatelji – uvoz i izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, broj zaposlenih u poljoprivredi i udio bruto dodane vrijednosti poljoprivrednog sektora u ukupnom bruto domaćem proizvodu FBiH – ukazuju da poljoprivredna proizvodnja većinom stagnira, s određenim segmentima koji bilježe trend smanjenja”, izjavili su revizori.

Štoviše, revizori ističu da unatoč značajnim sredstvima alociranim za poljoprivredne poticaje, dostupni podaci ukazuju na značajne probleme u ovoj oblasti, jer poticaji nisu adekvatno planirani niti proizvode očekivane učinke.

“To rezultira nezadovoljstvom poljoprivrednih proizvođača, njihovim čestim prosvjedima i povećanjem cijena poljoprivrednih proizvoda. Dostupni podaci ukazuju da adekvatni nadzor nad korisnicima sredstava za poticaje nije uspostavljen, te postoje naznake da određeni poljoprivredni proizvođači koriste poticajna sredstva za potpuno druge svrhe, što ukazuje da se poljoprivredna politika FBiH treba promijeniti”, istaknuli su revizori.

Neučinkovitost poticaja najbolje se može ilustrirati činjenicom da je, na primjer, 2020. godine potrošeno 20,1 milijun KM na proizvodnju usjeva, rezultirajući proizvodnjom od 1.556.300 tona, dok su dvije godine kasnije potrošena 31,1 milijun KM, što je rezultiralo samo 1.272.642 tone. Slična situacija je i u proizvodnji životinja, gdje je 2020. godine distribuirano 67,7 milijuna KM kroz poticaje, rezultirajući proizvodnjom od 62.217 tona, dok je 2022. godine distribuirano 89,3 milijuna KM, ali je proizvedeno samo 57.160 tona.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, kaže da je sustav poticaja očito neefikasan i da se mnogo toga treba promijeniti, prije svega ubrzavanjem procedura.

“Moramo ubrzati svu papirologiju. Proračun treba odobriti na vrijeme, isplate trebaju biti brže, i to bi trebalo ići mjesečno, umjesto čekanja na kvartal. Možda bismo trebali razmotriti osnivanje agencije kao u Republici Srpskoj koja bi se time bavila. Ljudi nisu dobili novac od četvrtog kvartala prošle godine, a sezona sadnje je skoro gotova, pa su morali uzimati kredite, kupovati sjeme, gorivo, itd., a kada se to uzima na kredit, to je 30 posto skuplje”, rekao je Bićo.

Što se tiče tvrdnje revizora da mnogi korisnici poticaja koriste sredstva za druge svrhe, Bićo kaže da osobno ne zna o takvim stvarima, ali čuje o njima na terenu, ističući također da bi to moglo biti moguće za “male poljoprivrednike”, ali teško za one s registriranim pravnim subjektima.