Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine će na sjednici, koja će se održati 4. ožujka, između ostalog raspravljati o Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini. Od nekih 50-ak stranica ovog prijedloga, većina se ‘uhvatila’ jednog člana – zabrane rada nedjeljom. 

Naime, Ministarstvo trgovine Federacije BiH, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, poslalo je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini s jednom ogromnom promjenom, koja se nalazi u članu 17 ovog Nacrta. 

U članu 17, stavu 2, stoji kako su nedjelje neradni dani za prodajne objekte (koje zakon definira kao prostor koji čini jedinstvenu, funkcionalnu i tehničko- tehnološku cjelinu, trajnog ili privremenog karaktera, zatvorenog ili otvorenog tipa opremljen na propisani način, koji je namijenjen ili može biti namijenjen za obavljanje prometa). U stavu ispod, broj 3, stoji i da su praznici također neradni dani za prodajne objekte.

Ipak, postoje određene iznimke koje su predviđene ovim zakonom. Tako se, prema stavu 5 člana 17 ovog Nacrta, ova odredba se ne aplicira na cvjećare, pekare, suvenirnice i objekte tradicionalnih i starih obrta, dok stav 6 pravi iznimku za prodavnice na željezničkim i autobuskim stanicama, benzinskim postajama, bolnicama, hotelima, grobljima, muzejima, parkovima prirode, te prostorima kulturnih i vjerskih objekata. Stav 7 kaže da se ovaj član ne aplicira na dragstore, koji rade 0-24. 

Prodaja na tržnicama

Ono što je također jako važno je stav 8 ovog člana, u kojem stoji: “Odredbe stava 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.” Drugim riječima, prodaja na tržnicama nedjeljom će biti unutar zakona. 

Važno je reći da u samom prvom stavu člana 17 također stoji važna informacija, a to je da će poslodavac imati pravo da raspodijeli 90 radnih sati od ponedjeljka do subote. Drugim riječima, u prosjeku će trgovine raditi 15 sati svaki dan. 

Ova promjena dosta liči na onu koja je stupila na snagu 1. srpnja 2023. godine u susjednoj Hrvatskoj, gdje je zabranjen rad nedjeljom za trgovine. Istini za volju, postoje određene razlike. Recimo, u Hrvatskoj svaka trgovina ima pravo na 16 od ukupno 52 nedjelje u godini koje može raditi. Međutim, dobar dio zakona je apsolutno isti, piše Radiosarajevo. 

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine će na sjednici, koja će se održati 4. ožujka, između ostalog raspravljati o Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini. Od nekih 50-ak stranica ovog prijedloga, većina se ‘uhvatila’ jednog člana – zabrane rada nedjeljom. 

Naime, Ministarstvo trgovine Federacije BiH, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, poslalo je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini s jednom ogromnom promjenom, koja se nalazi u članu 17 ovog Nacrta. 

U članu 17, stavu 2, stoji kako su nedjelje neradni dani za prodajne objekte (koje zakon definira kao prostor koji čini jedinstvenu, funkcionalnu i tehničko- tehnološku cjelinu, trajnog ili privremenog karaktera, zatvorenog ili otvorenog tipa opremljen na propisani način, koji je namijenjen ili može biti namijenjen za obavljanje prometa). U stavu ispod, broj 3, stoji i da su praznici također neradni dani za prodajne objekte.

Ipak, postoje određene iznimke koje su predviđene ovim zakonom. Tako se, prema stavu 5 člana 17 ovog Nacrta, ova odredba se ne aplicira na cvjećare, pekare, suvenirnice i objekte tradicionalnih i starih obrta, dok stav 6 pravi iznimku za prodavnice na željezničkim i autobuskim stanicama, benzinskim postajama, bolnicama, hotelima, grobljima, muzejima, parkovima prirode, te prostorima kulturnih i vjerskih objekata. Stav 7 kaže da se ovaj član ne aplicira na dragstore, koji rade 0-24. 

Prodaja na tržnicama

Ono što je također jako važno je stav 8 ovog člana, u kojem stoji: “Odredbe stava 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.” Drugim riječima, prodaja na tržnicama nedjeljom će biti unutar zakona. 

Važno je reći da u samom prvom stavu člana 17 također stoji važna informacija, a to je da će poslodavac imati pravo da raspodijeli 90 radnih sati od ponedjeljka do subote. Drugim riječima, u prosjeku će trgovine raditi 15 sati svaki dan. 

Ova promjena dosta liči na onu koja je stupila na snagu 1. srpnja 2023. godine u susjednoj Hrvatskoj, gdje je zabranjen rad nedjeljom za trgovine. Istini za volju, postoje određene razlike. Recimo, u Hrvatskoj svaka trgovina ima pravo na 16 od ukupno 52 nedjelje u godini koje može raditi. Međutim, dobar dio zakona je apsolutno isti, piše Radiosarajevo.