“Trinaesti mjesec” je tradicija koja je započela na Filipinima 1970-ih i od tada se proširila širom svijeta.
Kako bi nagradili zaposlene za rad u godini, ali i pomogli oko blagdanskih troškova, šefovi su u prosincu radnicima počeli nuditi dodatnu plaću koja je bila jednaka mjesečnoj plaći.
Premotajte unaprijed 50 godina i bonus od “13. mjeseca” sada je postao zakonski uvjet u mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje je poznat kao ‘aguinaldo’.
Preko bare, u Europi, tradicija je ipak malo manje uobičajena, prenio je Invetitor.me.
Europski pristup plaćama za 13. mjeseci je složena slika jer su politike nagrađivanja često specifične zatvrtku ili industriju. Uz to, u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Italiji većina zaposlenih ima zakonsko pravo na bonus za zimske blagdane, uglavnom jednak jednoj mjesečnoj plaći.
U Portugalu se to odnosi i na radnike u javnom i privatnom sektoru, iako se božićna nagrada zove bonus za 14. mjesec, a 13. mjesec se odnosi na obaveznu ljetnu isplatu.
U Španjolskoj se od poslodavaca na sličan način traži da ponude dva dodatna bonusa godišnje, a jedan bi trebao biti ponuđen tijekom božićnog razdoblja. Vrijeme dodjele drugog bonusa, kao i iznos novca koji se daje za oba, pregovara se u okviru kolektivnih ugovora.
Ovi sporazumi o kojima pregovaraju sindikati i poslodavci, su nezakonodavni pisani sporazumi, ali često imaju istu težinu kao i zakoni o zapošljavanju.
Ukidanje 13. i 14. mjesečnog bonusa državnim službenicima izazvalo je niz reakcija svih zaposlenih, koji su tvrdili da su izgubili svoja ustavna prava.
U grčkom privatnom sektoru radnici imaju pravo na obaveznu dodatnu plaću za Božić, pola dodatne plaće za Uskrs i pola dodatne plaće ljeti.
U javnom sektoru, međutim, radnici ne primaju ove bonuse od 2012. godine, što je mjera uvedena za podršku grčkoj ekonomiji nakon financijskog kraha.
– Ukidanje bonusa za 13. i 14. mjesec za državne službenike izazvalo je niz reakcija svih zaposlenih, koji su tvrdili da su izgubili svoja ustavna prava – kaže Eirini Hamiti, advokatica za zapošljavanje u Kremalisu u Atini, za Euronews Business.
– Do danas državnim službenicima nisu isplaćeni blagdanski dodaci, iako se priča da će se oni vratiti 2024. godine kao dio rasta grčke ekonomije – dodala je.
Ostale zemlje koje imaju zakonski utvrđene politike bonusa su Nizozemska i Poljska.
U Nizozemskoj postoji regres za godišnji odmor koji se daje radnicima u svibnju ili lipnju u iznosu od najmanje 8 posto bruto godišnje plaće zaposlenog.
U Poljskoj su nagrade za 13. i 14. mjesec neuobičajene u privatnom sektoru, ali 13. plaće je zakonski uvjet za neke zaposlene u javnom sektoru. Kvalificirani stručnjaci uključuju državne službenike i nastavnike.
Širi utjecaj13-mjesečnih nagrada
Bonusi se mogu koristiti za jačanje lojalnosti i morala zaposlenih, iako postoji i drugi razlog za nagrađivanje radnika za Božić, kaže Alper Kara, profesor bankarstva i financija na Sveučilištu Brunel u Londonu.
– Dodatna plaćanja svakako pomažu u financiranju kupovine roba i usluga za domaćinstva u razdobljima intenzivne potrošnje, što onda stimulira gospodarstvo – objasnio je on.
Profesorica Kara je takođe opovrgnula ideju da zakonski propisani bonusi predstavljaju negativan financijski pritisak na mala poduzeća.
– Očekivanja tržišta rada u pogledu plaća će se dugoročno prilagoditi – dodala je, objasnivši da će poduzeća prilagoditi razine plaća u preostalih 12 mjeseci u ovisnosti od zahtjeva za 13. mjesec isplate.
Na mnogo načina, bonusi zasnovani na učinku su daleko rizičnija strategija za poduzeća od plaćanja određenog iznosa za nagradu za 13. ili 14. mjesec.
Davanje bonusa zaposlenima na osnovu osobnih rezultata može značajno naštetiti koheziji tima, ugroziti profit kompanije i podstaći preuzimanje rizika za kratkoročne rezultate, što je postalo očigledno nakon financijske krize 2008.
