Europska centralna banka (ECB)  povećala je kamatne stope deveti put zaredom u svojoj dugogodišnjoj kampanji za suzbijanje bolno visoke inflacije, zbog zabrinutosti oko spekulacija o recesiji da bi današnje povećanje moglo biti posljednje.

Predsjednica ECB Christine Lagarde samo je obećala povećanje od četvrtine postotka, stavljajući fokus na svojoj konferenciji za novinare nakon sastanka na to hoće li banka ponovo podići stope na sastanku u rujnu ili će odgoditi nakon rekordnog niza povećanja stopa.

– Inflacija nastavlja da opada, ali se i dalje očekuje da će predugo ostati previsoka – navodi se u priopćenju banke i dodaje se da će zadržati stope dovoljno visoke da ograniči ekonomsku aktivnost “koliko god bude potrebno” kako bi se smanjila inflacija.

Centralne banke širom svijeta povećavaju troškove zaduživanja kako bi se borile protiv inflacije izazvane višim cijenama energije nakon što je Rusija napala Ukrajinu i rezervne kopije lanca snabdijevanja dok se globalna ekonomija oporavljala od pandemije koronavirusa.

Sada se postavlja pitanje da li se brzo povećanje kamatnih stopa bliži kraju.

Današnji potez ECB uslijedio je nakon odluke američkih Saveznih rezervi u srijedu da podignu svoju ključnu stopu 11. put u 17 mjeseci. Predsjedajući Feda Jerome Powell nije bio opredijeljen oko toga da li bi moglo doći do još povećanja stope, iako je inflacija u SAD-u niža – za tri posto nego u Europi.

Inflacija u eurozoni je pala sa svog vrhunca od 10,6 posto u listopadu na 5,5 posto u lipnju – još znatno iznad cilja banke od dva posto koji se smatra najboljim za ekonomiju.

Domaćinstva i poduzeća suočavaju se s dvostrukim udarom zbog naglih skokova cijena i viših kamatnih stopa, zbog čega je ljudima skuplje dobivanje kredita za kupovinu kuća i automobila, ili kompanijama da nabave novu opremu ili grade objekte.

S povećanjem za četvrtinu poena u četvrtak, ECB je podigla referentnu kamatnu stopu na depozite sa minus 0,5 posto na 3,75 posto u jednoj godini, najbržim kreditnim pooštravanjem od uvođenja eura 1999. godine.

Povećanja kamatnih stopa već djeluju: cijene kuća su počele da opadaju nakon višegodišnjeg rasta, a poslovni krediti na najnižem su nivou otkada je statistika pokrenuta 2003. Izgledi za građevinske kompanije u Njemačkoj također su dostigli najniži nivo od 2010. godine.

Strahovi od recesije fokusirani su na Njemačku, industrijsku lokomotivu Europe i najveću ekonomiju kontinenta. To je jedina razvijena ekonomija za koju Međunarodni monetarni fond očekuje da će se ove godine smanjiti.

Njemačka je već zabilježila dva uzastopna kvartala pada ekonomske proizvodnje, ispunjavajući jednu definiciju recesije. Moguća je i treća, a podaci za period od travnja do lipnjabiće objavljeni u petak.

Europska centralna banka (ECB)  povećala je kamatne stope deveti put zaredom u svojoj dugogodišnjoj kampanji za suzbijanje bolno visoke inflacije, zbog zabrinutosti oko spekulacija o recesiji da bi današnje povećanje moglo biti posljednje.

Predsjednica ECB Christine Lagarde samo je obećala povećanje od četvrtine postotka, stavljajući fokus na svojoj konferenciji za novinare nakon sastanka na to hoće li banka ponovo podići stope na sastanku u rujnu ili će odgoditi nakon rekordnog niza povećanja stopa.

– Inflacija nastavlja da opada, ali se i dalje očekuje da će predugo ostati previsoka – navodi se u priopćenju banke i dodaje se da će zadržati stope dovoljno visoke da ograniči ekonomsku aktivnost “koliko god bude potrebno” kako bi se smanjila inflacija.

Centralne banke širom svijeta povećavaju troškove zaduživanja kako bi se borile protiv inflacije izazvane višim cijenama energije nakon što je Rusija napala Ukrajinu i rezervne kopije lanca snabdijevanja dok se globalna ekonomija oporavljala od pandemije koronavirusa.

Sada se postavlja pitanje da li se brzo povećanje kamatnih stopa bliži kraju.

Današnji potez ECB uslijedio je nakon odluke američkih Saveznih rezervi u srijedu da podignu svoju ključnu stopu 11. put u 17 mjeseci. Predsjedajući Feda Jerome Powell nije bio opredijeljen oko toga da li bi moglo doći do još povećanja stope, iako je inflacija u SAD-u niža – za tri posto nego u Europi.

Inflacija u eurozoni je pala sa svog vrhunca od 10,6 posto u listopadu na 5,5 posto u lipnju – još znatno iznad cilja banke od dva posto koji se smatra najboljim za ekonomiju.

Domaćinstva i poduzeća suočavaju se s dvostrukim udarom zbog naglih skokova cijena i viših kamatnih stopa, zbog čega je ljudima skuplje dobivanje kredita za kupovinu kuća i automobila, ili kompanijama da nabave novu opremu ili grade objekte.

S povećanjem za četvrtinu poena u četvrtak, ECB je podigla referentnu kamatnu stopu na depozite sa minus 0,5 posto na 3,75 posto u jednoj godini, najbržim kreditnim pooštravanjem od uvođenja eura 1999. godine.

Povećanja kamatnih stopa već djeluju: cijene kuća su počele da opadaju nakon višegodišnjeg rasta, a poslovni krediti na najnižem su nivou otkada je statistika pokrenuta 2003. Izgledi za građevinske kompanije u Njemačkoj također su dostigli najniži nivo od 2010. godine.

Strahovi od recesije fokusirani su na Njemačku, industrijsku lokomotivu Europe i najveću ekonomiju kontinenta. To je jedina razvijena ekonomija za koju Međunarodni monetarni fond očekuje da će se ove godine smanjiti.

Njemačka je već zabilježila dva uzastopna kvartala pada ekonomske proizvodnje, ispunjavajući jednu definiciju recesije. Moguća je i treća, a podaci za period od travnja do lipnjabiće objavljeni u petak.