Kriza troškova života počela je s cijenama energije, a sada se proširila na sve sektore i utječe na cijelu Europu i šire, objavio je Euronews. Problem ima puno komponenti, ali ona koja najviše zabrinjava političke vođe i najviše utječe na kućanstva je inflacija cijena hrane.
Cijene plina u Europi pale su u veljači na najnižu razinu u gotovo 18 mjeseci, no cijene hrane nastavljaju rasti.
– Kada govorimo o cijenama energije u odnosu na cijenu hrane, postoji utjecaj ‘zaostajanja’ koji moramo uzeti u obzir. Primjerice, cijene koje danas vidimo u supermarketima odražavaju cijene energije prije šest mjeseci kad je hrana proizvedena. Stoga vjerujemo da ćemo vidjeti pad cijena hrane tek za otprilike šest mjeseci ako se cijene energije stabiliziraju, objašnjava Rick De Oliveira, energetski analitičar iz TELF AG.
Cijene hrane u Europskoj uniji u siječnju su u prosjeku porasle za 18,4 posto u usporedbi s godinom prije. Mađarska je postala ‘šampion’ poskupljenja hrane (48,2 posto), slijede je Litva (32 posto) i Slovačka (28,6 posto). Najmanji rast cijena hrane zabilježen je u Švicarskoj (5,8 posto) i Cipru (10,3 posto).
– Mislimo da će se povjerenje potrošača definitivno poboljšati prema kraju 2023., ali će trebati puno više vremena da se riješi kriza troškova života, prognozira De Oliveira.
Utjecaj krize troškova života najozbiljnija je prijetnja globalnoj zajednici prema izvješću o rizicima Svjetskog ekonomskog foruma za 2023. godinu. Rastom cijena hrane povećavaju se nesigurnost hrane i socijalne napetosti, opterećuju se proračuni vlada koje se bore sa sve većim računima za uvoz hrane i smanjenim kapacitetom za financiranje dodatne socijalne zaštite najugroženijima.
Problemu je pridonio rat u Ukrajini. Ruska invazija dovela je do rekordnog skoka cijena žitarica i drugih namirnica. Kriza je dovela do uličnih prosvjeda i štrajkova u mnogim europskim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, gdje se radnici javnog sektora spore s vladom glede plaća i radnih uvjeta.
