Dužnosnici za obranu i zastupnici boje se da bi Kremlj mogao smatrati da je idućih godinu ili dvije, dok je Donald Trump još u Bijeloj kući, a Europska unija još nije ojačala svoje vojne kapacitete, pravo vrijeme za testiranje predanosti Zapada NATO-u, rekla su tri političara iz Europske unije izravno upoznata s raspravama.
Iako je ruski rat u Ukrajini pokazao ograničenja moći Moskve, ruski predsjednik već dugo signalizira želju za zauzimanjem dodatnog teritorija.
“Nešto bi se moglo dogoditi vrlo brzo – postoji ruski prozor prilike”, rekao je Mika Aaltola, finski zastupnik desnog centra u Europskom parlamentu i član odbora za vanjske poslove. “SAD se povlači iz Europe, transatlantski odnosi su u rasulu, a Europska unija još nije u potpunosti spremna sama preuzeti odgovornost”, dodao je, prenosi Dnevnik.hr.
Iako dužnosnici za obranu i kreatori politika ne isključuju mogućnost da Vladimir Putin pokrene kopnenu ofenzivu na neku članicu NATO-a, smatraju da je to malo vjerojatno s obzirom na to koliko je Rusija iscrpljena ratom u Ukrajini, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a i troje visokih europskih obrambenih dužnosnika za POLITICO.
Umjesto toga daleko je vjerojatnije da bi mogao izvesti upad osmišljen tako da stvori nejasnoću, nadajući se da će izazvati podjele unutar NATO-a oko toga doseže li takav potez prag za aktiviranje članka 5. klauzule o međusobnoj obrani, rekao je Aaltola.
Članak 5. propisuje da saveznici oružani napad na jednu članicu trebaju smatrati napadom na sve, no Trump je NATO nazvao “tigrom od papira”. Mandat bi mu trebao završiti u siječnju 2029.
Putin bi mogao “horizontalno eskalirati protiv nekog drugog susjeda, pokušavajući izbjeći ponižavajuće pregovore s Ukrajinom”, rekao je Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova, koji je također upozoravao na Putinov “prozor prilike”.
Iako je europska potrošnja za obranu naglo porasla nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, puni učinak toga na terenu osjetit će se tek za nekoliko godina, prema Planu obrambene spremnosti Europske unije.
Blok želi do 2030. biti spreman “vjerodostojno odvraćati svoje protivnike i odgovoriti na svaku agresiju”, navodi se u planu. “To bi mogla biti mala psihološka stvar koja bi nas uplašila, ako Putin procijeni da nas takva vrsta eskalacije slabi, da nas tjera da se osjećamo ugroženo i da smanjuje potporu Ukrajini”, rekao je Ville Niinistö, predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Rusijom i bivši finski ministar. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 kilometara.
“Rusija nije svemoćna”, rekao je. “Ali očaj je također opasan.”
Što Trump čini sljedeće?
Poljski premijer Donald Tusk rekao je u subotu da je najveća prijetnja transatlantskoj zajednici upravo “kontinuirana dezintegracija našeg saveza”.
Ako Putin prati Trumpovu predanost NATO-u, u obzir će uzeti i njegove unutarnjopolitičke izazove. Ako republikanci loše prođu na međuizborima u studenome, Trump bi mogao pokušati ponovno pridobiti svoju biračku bazu jačim pritiskom na svoje omražene mete – NATO i Europu, te dodatnim povlačenjem potpore Ukrajini uoči predsjedničkih izbora u SAD-u 2028. godine, rekao je jedan visoki europski obrambeni dužnosnik.
SAD je u petak objavio da će povući 5000 američkih vojnika iz Njemačke. Trump je time zaprijetio Italiji i Španjolskoj.
“Postoji rizik od još goreg zaokreta” u američkom odnosu prema NATO-u zbog unutarnjopolitičke klime, rekao je visoki obrambeni dužnosnik. Kako bi se suprotstavila toj prijetnji, Europska unija mora snažno ulagati kako bi bila spremna sama se braniti.
I premda je Rusija oslabljena, s obzirom na to da Ukrajina probija njezinu obranu i napada duboko na njezinu teritoriju, da broj žrtava među vojnicima raste i da Kijev uspijeva vratiti teritorij, upravo to Putina u ovom trenutku čini opasnijim za Europu, rekao je Aaltola.
“Eskalacija sukoba u Ukrajini na neka druga područja mogla bi Rusiji dati adut za igru… Rat iscrpljuje njihove resurse, pa traže izlaz”, rekao je Aaltola. A taj izlaz nisu mirovni pregovori – nego širenje sukoba.
Putin ima mnogo mekih meta koje može izabrati, rekao je Aaltola, a napad bi mogao poprimiti više različitih oblika. Kremlj vjerojatno ne bi učinio nešto toliko jasno kao što bi bio “upad ondje gdje je NATO snažan, primjerice na poljskoj granici”.
“To bi mogla biti operacija dronovima, mogla bi biti operacija u Baltičkom moru, moglo bi biti nešto na Arktiku, ciljanje malih otoka. Imaju flotu iz sjene, koja je već djelomično militarizirana”, rekao je Aaltola. “Napad dronom ne zahtijeva vojnike, ne zahtijeva prelazak granice.”
Pokretanjem takve operacije Putin bi nastojao pritisnuti europske saveznike Ukrajine, a pritom izbjeći mogući američki odgovor.
“Ako nema napada preko granice, SAD bi mogao reći da to strateški nije toliko važno”, rekao je Aaltola. “Njihovi su resursi opterećeni Iranom, pa bi možda savjetovali pregovore s Rusijom. A upravo bi to Rusija pokušala postići”, dodao je.
Uznemiravanje ili opravdana zabrinutost?
Europa nije jedinstvena u procjeni ozbiljnosti neposredne ruske prijetnje. Postoje određene napetosti između političara iz zemalja poput Finske i Litve, koji upozoravaju na opasnost i tvrde da Europa hitno mora pojačati proturaketnu i obrambenu spremnost zbog kašnjenja u isporuci američkog oružja uslijed rata u Iranu, te opreznijeg pristupa u Estoniji i samom NATO-u, gdje dužnosnici smatraju da svako širenje panike ide Putinu na ruku.
No oni koji umanjuju prijetnju riskiraju da u Europu uliju lažan osjećaj sigurnosti, rekao je Aaltola. To je “zapravo najgore što možete stvoriti u demokratskim zemljama”, rekao je. “Moramo rasporediti resurse, a ako postoji lažan osjećaj sigurnosti, onda se resursi ne usmjeravaju u obranu”, dodao je.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sugerirao je u televizijskom intervjuu da bi se Rusija mogla spremati na potez prema jednoj od baltičkih država. Visoki dužnosnici u Kijevu rekli su da su oni mete zbog svoje potpore Ukrajini.
Rusi šalju signal jer su optužili baltičke države da dopuštaju ukrajinskim dronovima korištenje njihova zračnog prostora, rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha novinarima.
Političari u baltičkim državama pokušali su umanjiti tu prijetnju. Dužnosnici NATO-a jednako su skeptični.
“Rusija je vrlo zauzeta u Ukrajini”, rekao je estonski predsjednik Alar Karis za POLITICO. “Ne mislim da ima dovoljno kapaciteta pokušati voditi rat i protiv baltičkih država”, rekao je.
Taj su argument ponovili i visoki diplomat NATO-a te troje visokih europskih obrambenih dužnosnika.
“Jasno je da Rusija sebe vidi u dugoročnoj konfrontaciji sa Zapadom”, rekao je visoki europski obrambeni dužnosnik. “Međutim, trenutačno ostajemo pri procjeni da ne postoji kratkoročna vojna prijetnja NATO-u zbog ruskog angažmana u Ukrajini. To ne znači da ne trebamo ostati oprezni, jer Rusija bi mogla pogrešno procijeniti naše jedinstvo i odlučnost”, dodao je.
No, kako je priznao Karis, Europa ništa ne može isključiti. “Nikad ne znate. Nitko nije očekivao ni rat u Ukrajini”, rekao je estonski predsjednik. “Na oprezu smo. Spremni smo. Držimo oči otvorene.”
