Ako je neka država članica EU napadnuta, koliko bi trebalo proći da ostale članice dopuste prolazak vojnika i opreme preko svojih granica kako bi pružile pojačanje? Novi plan mogao bi ograničiti koliko dugo jedna članica može zadržavati tuđu vojsku.
Prema novom prijedlogu Europske komisije o “vojnom Schengenu”, države članice imat će samo tri dana u mirnodopsko vrijeme i šest sati u hitnim situacijama da omoguće prelazak vojske i vojne opreme drugih članica preko svog teritorija, kako bi se znatno poboljšala vojna mobilnost unutar Unije, piše N1.
“Danas, kako bi se vojna oprema i trupe premjestile, recimo, sa zapada na istok, nažalost potrebni su mjeseci”, rekao je Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi promet i turizam. “Ono što želimo postići jest da se to dogodi u roku od nekoliko dana.”
“Ne možete obraniti kontinent ako se ne možete kretati po njemu”, rekao je na brifingu kojem su prisustvovali Euronews i drugi mediji. “To je vrlo jasno. Zato stvaramo ovaj vojni Schengen.”
Pravila 27 članica nisu usklađena
Paket nazvan “Vojna mobilnost” bit će službeno predstavljen kasnije u srijedu. Najnoviji je to u nizu planova koje je Komisija predstavila od početka godine s ciljem značajnog jačanja obrane EU-a do kraja desetljeća – do kada, prema nekim obavještajnim službama, Rusija možda bude imala kapacitete za napad na drugu europsku zemlju.
Jedna od ključnih mjera bit će ubrzavanje postupaka odobravanja prekograničnog kretanja vojske. Trenutačno pravila u 27 članica nisu usklađena, a neke zemlje tjednima ne odgovore na zahtjev druge članice da premjesti trupe ili opremu preko njihova teritorija.
Komisija želi to skratiti na najviše tri dana u miru i samo šest sati u hitnim slučajevima, uz pretpostavku da će odobrenje u potonjem slučaju biti automatski dano.
Kratkoročna ulaganja koja brzo daju rezultate
Plan predviđa novi poboljšani sustav europske vojne mobilnosti, modeliran prema Mehanizmu civilne zaštite EU-a, koji omogućuje članicama brzo dobivanje pomoći nakon prirodnih katastrofa ili onih izazvanih ljudskim djelovanjem.
To uključuje i “fond solidarnosti za vojnu mobilnost”, u kojem će članice moći osloboditi svoje resurse, poput ravnih teretnih vlakova, trajekata ili strateških zračnih prijevoza, kako bi ih mogle koristiti druge zemlje, te “katalog vojne mobilnosti” s popisom dvonamjenskih transportnih i logističkih kapaciteta iz civilnog sektora koji se mogu koristiti za vojne potrebe.
Sav taj rad koordinirat će nova skupina za vojni transport, sastavljena od nacionalnih koordinatora svake članice. Ti će koordinatori također određivati prioritete financiranja za odabrane projekte iz paketa od 500 infrastrukturnih planova, koji su identificirani kao nužni za poboljšanje četiriju dogovorenih vojnih koridora, čije se točne lokacije još drže u tajnosti.
Cilj je modernizirati ceste, željezničke pruge, luke, zračne luke, tunele i mostove kako bi mogli podnijeti težinu i dimenzije vojne opreme.
“Solidne logističke mreže čine razliku između pobjede i poraza u ratu”, poručio je Tzitzikostas, dodajući da je “fokus na kratkoročnim ulaganjima koja brzo daju rezultate kako bi se što prije povećali kapaciteti”.
Tzitzikostas procjenjuje da će za sve to biti potrebno oko 100 milijardi eura, no EU je za sada u aktualnom višegodišnjem proračunu, koji traje do 2027., izdvojila tek 1,7 milijardi, iznos koji je povjerenik opisao kao “kap u moru”.
Prijedlog za sljedeći sedmogodišnji proračun koji počinje 2028. predviđa nešto manje od 18 milijardi eura, deset puta više, ali i dalje daleko od potrebnog.
Ipak, Tzitzikostas kaže da to nije jedini izvor financiranja na raspolaganju državama članicama.
Budući da je riječ o dvonamjenskoj infrastrukturi, članice će moći koristiti i sredstva iz kohezijske politike, namijenjene smanjenju regionalnih nejednakosti, kao i sredstva iz programa SAFE za obrambene zajmove.
Države članice EU-a, od kojih je većina i u NATO-u, također će ta ulaganja moći uračunati u svoj novi, znatno povećani cilj izdvajanja za obranu u okviru Saveza.
Ipak, kaže Tzitzikostas, “nije sve u novcu. Ovaj paket odnosi se i na okvir djelovanja”.
“Geopolitička situacija u svijetu danas nije jednostavna, stoga moramo naučiti brže se kretati, više raditi i donositi rezultate mnogo ranije nego što bi se očekivalo”, poručio je.
