Jedan od strateški značajnih energetskih objekata u Federaciji – hidroelektrana Jajce II kreće u modernizaciju koja će obuhvatiti brojne ključne elemente, od proizvodnih jedinica, odnosno turbina, do hidromehaničke opreme cijelog dovodno-odvodnog sustava, a cilj je u znatnoj mjeri produljiti radni vijek, zadržati, pa i podići razinu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, piše Večernji list BiH.
Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, čiji je objekt u pitanju, jedino je javno poduzeće u državi koje svu svoju energiju dobiva upravo iz obnovljivih izvora, u potpunosti se uklapajući u dugoročne strateške dokumente Europske unije koji govore o klimatskoj neutralnosti, a ulaganjem u modernizaciju, odnosno obnovu postrojenja HE Jajce II, dodatno će se pozicionirati u smislu učinkovitosti, ali i količine proizvedene struje.
Značaj ulaganja
U sklopu pripremnih aktivnosti raspisan je javni poziv za izradu glavnog projekta sanacije objekata i zamjene opreme, javlja akta.ba. Procijenjena vrijednost ovog projekta je 297.000 KM bez PDV-a, odnosno 347.490 KM s PDV-om, a ugovor s izabranim izvođačem bit će zaključen na rok od dvije godine. Sam projekt obnove uključivat će brojne aktivnosti kojima će se u potpunosti osuvremeniti pogon, a podršku će pritom pružiti i Svjetska banka.
Nešto ranije, točnije u rujnu, Vlada Federacije BiH donijela je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, zaključak kojim je prihvaćena inicijativa da se kreditnim zaduženjem kod Svjetske banke – Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) osiguraju sredstva za realizaciju projekta “Revitalizacija hidroelektrane Jajce II” u iznosu od 31,5 milijuna eura.
Predlagač u informaciji, među ostalim, navodi da je hidroelektrana Jajce II puštena u pogon 1954. godine te da je najstarija elektrana u sastavu poduzeća, a uz HE Jablanica, predstavlja i najstariju aktivnu elektranu u BiH. HE Jajce II imao je samo jednu opsežniju obnovu u razdoblju od 1981. do 1984. godine, ali ni tada nisu zamijenjene sve vitalne komponente elektrane. Integralnim projektom revitalizacije HE Jajce II želi se sustavno obnoviti postrojenje kako bi mu se produljio životni vijek barem za od 40 do 50 godina, uz primjenu cijelog niza suvremenih tehnoloških i okolišno prihvatljivih rješenja.
Projekt revitalizacije HE Jajce II trebao bi obuhvatiti potpunu zamjenu proizvodnih jedinica turbina – generator s pomoćnim pogonima, zamjenu zajedničkih pogona i druge vitalne opreme u elektrani, zatim zamjenu hidromehaničke opreme cijelog dovodno-odvodnog sustava elektrane, kao i građevinsku sanaciju ključnih objekata u strojarnici na brani. U informaciji je navedeno i da bi HE Jajce II bez obnove, a zbog starosti, prestao s radom u idućih 10-ak godina. Realizacijom bi, uz ostale povoljnosti, došlo do zadržavanja postojeće razine proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uz određeno povećanje, a povećana energetska učinkovitost revitalizirane elektrane posljedično bi dovela i do zadržavanja te u određenoj mjeri i povećanja postojećeg doprinosa smanjenju emisije CO2, navedeno je tom prilikom iz Vlade. Ovim projektom ostvario bi se i veliki gospodarski doprinos.
Novi objekti
Osim ulaganja u objekte koji električnu energiju dobivaju snagom vode, Elektroprivreda HZ HB je u aktivnostima za realizaciju projekata koji će voditi proizvodnji struje korištenjem snage sunca i vjetra. Osim sunčane elektrane na području Stoca, na drugoj strani Hercegovine, u blizini Posušja, niknut će nova vjetroelektrana za koju je potporu dala i Europska unija kroz značajna bespovratna sredstva. Istodobno, dodatna sredstva bit će osigurana i kroz financiranje Europske investicijske banke, a upravo je Vijeće ministara utvrdilo prijedlog ugovora o financiranju između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke – vjetroelektrana Poklečani (FI N° 94.541 – SERAPIS N° 2022-0241) s osnovama za njegovo zaključivanje.
U okviru projekta planirana je izgradnja 20 vjetroturbina ukupne instalirane snage 132 MW i očekivane godišnje proizvodnje električne energije od oko 436,96 GWh. Već su prije za Večernji list iz Izaslanstva Europske unije potvrdili kako je takvo što ekvivalentno potražnji za energijom 72.700 kućanstava, a novi energetski objekt smanjit će emisije CO2 za oko 446.900 tona godišnje. Kako bismo ilustrirali o kakvom je objektu riječ, valja nam napraviti usporedbu s prvom vjetroelektranom u BiH – VE Mesihovina, koja je također pogon Elektroprivrede HZ HB, a koja je ukupne instalirane snage od 50,6 MW te godišnje proizvodnje od 165 GWh. Navedena dva objekta, osim što će u znatnoj mjeri povećati količine proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, doprinijet će daljnjem povećanju sigurnosti i učinkovitosti opskrbe, ali su i važan aspekt u osiguranju energetske neovisnosti BiH, kao i klimatske neutralnosti Europe u cjelini, pri čemu valja uputiti na plan koji je Europska komisija predstavila krajem 2019. godine, a koji je definirao klimatsku neutralnost do 2050. godine.
