8.800 ljudi iz Bosne i Hercegovine dobilo je njemačku putovnicu prošle godine: sporazum o dva državljanstva još uvijek vrijedi
U 2025. godini Njemačka je dodijelila državljanstvo 8.800 ljudi iz BiH, što je 126 posto više nego godinu prije. Berlin je dopustio dvojno državljanstvo od 2024. godine, ali sporazum BiH s Njemačkom još nije ni počela pregovarati jer je inicijativa zapela u Vijeću ministara.
Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis), objavljenim 3. lipnja 2026. godine, Njemačka je u 2025. godini dodijelila državljanstvo ukupno 332.500 ljudi, što je 14 posto više nego godinu prije. Među zemljama čiji se građani ističu je Bosna i Hercegovina, s 8.800 naturalizacija i rastom od 126 posto, piše N1.
Rast se podudara s promjenom njemačkog zakona. Novi zakon o državljanstvu stupio je na snagu 27. lipnja 2024. i dopuštao je dvojno državljanstvo kao pravilo, a ne iznimku. Do tada je većina ljudi iz Bosne i Hercegovine morala dokazati da se odriče bosanskohercegovačkog državljanstva kao uvjet za njemačku putovnicu. državljanstvo.
Što je Njemačka promijenila, a što vratila?
Reformom iz 2024. godine skraćeno je razdoblje boravka potrebno za državljanstvo s osam na pet godina, uz znanje njemačkog jezika i samostalnu podršku. Putovnicu je bilo moguće dobiti i nakon tri godine, za posebne zasluge u integraciji.
Ta brza verzija nije dugo trajala. Prema njemačkoj vladi, zakon kojim se ukida naturalizacija nakon tri godine stupio je na snagu 30. listopada 2025., pa je pet godina boravka sada minimum za sve. Dvojno državljanstvo ostalo je dopušteno. Krajem 2025. godine određeni političari iz CDU-a i CSU-a javno su rekli da bi to trebala biti iznimka, ali ne postoji konkretan zakonski prijedlog za njegovo ukidanje.
Zašto BH zakon i dalje zahtijeva dogovor
Problem je na strani BIH. Članak 4. Zakona o državljanstvu BiH navodi da državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države “pod uvjetom da postoji bilateralni sporazum” s tom državom, koji je odobrila Parlamentarna skupština BiH.
Takav sporazum BiH ima sa Srbijom (potpisan 2002. s bivšom Jugoslavijom), Hrvatskom (Hrvatski sabor ga je potvrdio 2007.) i Švedskom (na snazi od 1. srpnja 2006.). S Njemačkom sporazuma nema.
Najteže je onima koji su se u Bosni i Hercegovini već odrekli državljanstva. Zakon (članak 14.) omogućuje ponovno stjecanje, ali uz uvjete naturalizacije i najmanje godinu dana boravka u BiH neposredno prije zahtjeva. Bez sporazuma, kako je navedeno u inicijativi iz 2024., povratak bh. državljanstva uvjetovan je odricanjem od njemačkog.
Gdje je zapela inicijativa za sporazum s Berlinom?
Denis Zvizdić, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podnio je 27. lipnja 2024., istog dana kada je njemački zakon stupio na snagu, inicijativu Ministarstvu civilnih poslova za početak pregovora s Njemačkom. U inicijativi se navodi da se više od 30.000 bivših građana Bosne i Hercegovine zbog ovog državljanstva nije moglo vratiti u Bosnu i Hercegovinu. Zastupnički dom ga je usvojio u kolovozu 2024.
Inicijativa je zaustavljena u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Na sjednici 17. listopada 2024. nije postignut konsenzus, a protiv su bili ministri Staša Košarac i Srđan Amidžić (SNSD) te zamjenik ministra Ognjen Janjić, koji je na sjednici zamijenio ministra Edina Fortu. U lipnju 2026. Ministarstvo civilnih poslova, u odgovoru koji je objavio portal Grad devet rijeka, izjavilo je da “nisu stvoreni uvjeti za pokretanje formalnih aktivnosti koje prethode pregovorima o sklapanju sporazuma”.
Što to znači za one koji planiraju njemačku putovnicu?
Za njemačke vlasti drugo državljanstvo više nije prepreka. Za Bosnu i Hercegovinu pitanje ostaje otvoreno dok se ne potpiše sporazum ili se ne promijeni Zakon o državljanstvu Bosne i Hercegovine. Prije odluke o odricanju od bh. državljanstva, stoga je najsigurnije zatražiti pisani odgovor od nadležnog tijela: u Bosni i Hercegovini to je Ministarstvo civilnih poslova, a u Njemačkoj ured za naturalizaciju u mjestu prebivališta.