Među stotinama tisuća građana BiH koji u potrazi za boljim i stabilnijim životom napuštaju državu veliki je broj i zdravstvenih djelatnika. Deseci liječnika specijalista i doktora medicine svake godine napuštaju FBiH, a nedostatak kadrova u pojedinim zdravstvenim ustanovama prijeti kolapsom ukupnog zdravstvenog sustava, upozorili su iz Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH. Samo u posljednjih pet godina BiH je napustilo 1200 doktora opće medicine i doktora specijalista, objavila je krajem prošle godine Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Istraživanje je bilo usmjereno na obujam iseljavanja zdravstvenih stručnjaka iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija i utvrđeno je da je odlazak na rekordnoj razini, da iz godine u godinu raste, piše Večernji list.
Glavna destinacija Njemačka
Većina iseljenika odlazi u Hrvatsku, Njemačku i Sloveniju, zatim Austriju i Italiju, dok se u posljednje vrijeme nešto manji broj migranata iz BiH iseljava u Češku, Norvešku i Švedsku. Glavna destinacija zdravstvenih djelatnika, većinom mladih medicinskih sestara, jest Njemačka, no onamo također ide značajan broj doktora medicine, doktora stomatologije i farmaceuta – navedeno je u publikaciji IOM-a. U BiH nema preciznih, službenih podataka o broju državljana izvan domovine, pa i onih koji žive u njoj, podaci se zasnivaju na procjenama, ali ono što je nedvojbeno je da BiH, uz Albaniju, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima najmanji broj liječnika u odnosu na broj stanovnika u Europi.
U Federaciji BiH je između 5000 i 7000 zaposlenih liječnika, a nedostaje nam još najmanje toliko da bismo bili na razini zdravstvene zaštite koja odgovara nekoj modernoj europskoj državi. Nedostaje nam apsolutno svih struka jer se iz dana u dan stanje mijenja, pa nekad nedostaje najviše pedijatara, a nekad neurologa ili neurokirurga. Nažalost, odlasci svih radnika u zdravstvu se nastavljaju. S problemom odlaska liječnika i medicinskih sestara BiH se suočava od završetka rata do danas. Iako je on u europskim zemljama značajno bolji, materijalni status nije uvijek presudan u donošenju odluke o odlasku. Godine 2015., 2016. i 2017. govorili smo o egzodusu liječnika iz BiH. Taj broj je, kad su u pitanju liječnici u srednjim godinama, u najboljem produktivnom dobu, donekle zaustavljen 2018. i 2019., ali ostaje problem mladih liječnika koji su tek završili fakultet, koji su specijalizirali ili čekaju specijalizaciju. Prema podacima Liječničke komore, u protekloj godini Federaciju Bosne i Hercegovine napustilo je između 30 i 40 specijalista te 25 doktora medicine. Prema riječima dr. Rifata Rijada Zaida, predsjednika, riječ je o nepotpunim podacima jer dvije županije – Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka – nisu članice Liječničke komore FBiH.
- Riječ je o broju od 65 liječnika, s tim da ni taj broj u potpunosti nije precizan jer Federalna komora dobiva podatke na osnovi ispisnice iz županijskih komora, ali postoje doktori medicine koji se ne upisuju u komoru, nego odmah nakon završenog medicinskog fakulteta napuštaju BiH i odlaze raditi vani – kazao je za Faktor Zaid.
Odlazak u privatni sektor
Navodi kako mu nisu jasni razlozi zbog kojih liječničke komore Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije još uvijek nisu članice krovne komore. – Nadam se da će u ovoj godini vodstva tih dviju komora shvatiti zakonitost rada i mogućnost zajedničkog unaprjeđenja zdravstvenog sustava u Federaciji. Ja sam već obavio razgovore s kolegama i nadam se da ćemo i to uskoro završiti, tako da postanu naše članice – dodaje Zaid. Kaže kako je sve izraženiji trend prelaska specijalista i doktora medicine iz javnog u privatni sektor. Razlog su, kaže, veće plaće i bolji uvjeti rada. – To jest veliki problem jer postoji bojazan da neki od najistaknutijih i najboljih liječnika u javnim zdravstvenim ustanovama napuste ih i prijeđu u privatni sektor, što bi promijenilo uvjete zdravstvenog sustava za osiguranike – kaže Zaid. Napominje da u nekim dijelovima Federacije BiH primanja liječnika nisu ni blizu razini kakva bi trebala biti. S druge strane, kako kaže, privatni sektor ne čeka, odmah nudi uvjete koji su za bosanskohercegovačke standarde više nego dobri. Ističe kako se razlike u plaćama liječnika u javnom i privatnom sektoru kreću od 200 do 500 posto.
S problemom odlaska liječnika i medicinskih sestara BiH se suočava od završetka rata do danas
