„Kažnjavanje bošnjačke politike zbog odnosa prema Iranu, od strane SAD-a, je neizbježno. Oni ne opraštaju izdaju“, rekao je u emisiji Kompas za Kompas RTV-a Herceg-Bosne stručnjak za sigurnost i terorizam Dževad Galijašević.
Objasnio je kako je Iran dovozio naoružanje, dovodio svoje vojnike, od kojih su 1.300 pripadnika revolucionarne garde vodili strateško organiziranje oružanih snaga, planiranje akcija i logistiku te činili zločine. „Oni su ponosni što su u Bosni i Hercegovini na taj način djelovali i borili se, što su na strani jednih, a ustvari ubijali druge i kažu ‘ja sam pomagao’. Ne, ovdje su Amerikanci pomagali i očekuju zahvalnost, ali je nisu odbili od strane na koju su igrali.“
SAD rješava i hrvatsko pitanje
Galijašević je istaknuo kako će se ove stvari analizirati kada se završi rat u Zaljevu. „Svi ovi ljudi koji se igrali s ovim navukli su veliku bijedu Bošnjacima za vrat.“ Objasnio je da bi moguće američke mjere mogle dovesti do prekompozicije političkog sustava u BiH i vraćanja na neka načela Daytonskog mirovnog sporazuma, jer smatra da su tijekom godina uspostavljene institucije i prakse koje nemaju ustavno utemeljenje.
Kazao je kako je takvo stanje proizvelo političku i institucionalnu nestabilnost, zbog čega bi promjene mogle obuhvatiti i položaj Republike Srpske te rješavanje hrvatskog pitanja u BiH, posebno u pogledu prava Hrvata da sami biraju svoje političke predstavnike. „Ovo je država u kojoj tri konstitutivna naroda biraju svoje predstavnike, a ne da Bošnjaci Hrvatima biraju predstavnike.“ Poručio je kako se takav sustav mora promijeniti i da to SAD više neće tolerirati.
SDP radikalniji od SDA
Na pitanje zašto bošnjačku politiku dijeli na islamističku i titoističku struju te kakav je njihov odnos prema režimu u Teheranu kazao je kako je kada je riječ o Iranu, SDA napravila određeni korak unatrag, iako je ranije imala bliske veze s Teheranom još iz vremena Alije i Bakira Izetbegovića. „Između stranaka SDA i SDP postoje dublje veze nego što se često pretpostavlja, posebno iz razdoblja rata.“
Naglasio je da iako se SDP često predstavlja kao titoistička stranka stvara se dojam da se „te prividno dvije kolone u stvari smjenjuju na vlasti, ali politički sistem i politička orijentacija ostaju isti. SDP nastoji pokazati kako nije samo SDA islamistička stranka i da ne surađuje samo SDA sa islamskim državama – evo i mi smo tu“, rekao je Galijašević i dodao da ponekad prelaze granice i nastupaju radikalnije od SDA. Poručio je da takva politika proizvodi ozbiljne političke posljedice te da, iako se s politikom SDA nikada nije slagao, smatra da „SDA zna gdje su crvene granice i do kojih granica se može ići, dok ovi drugi te granice često ne priznaju“.
BiH iranska odskočna daska za Europu
Na pitanje zašto tvrdi da je Bosna i Hercegovina godinama iranska odskočna daska prema Europi i baza globalnog terorizma, naveo je da je ta teza iznesena još 1996. godine u američkom Kongresu, kada je Joseph Bodansky utvrdio da je „Sarajevo, odnosno Bosna i Hercegovina, odskočna daska za napade na Europu“. Dodao je kako je šijitski Iran tijekom rata u BiH nastojao ostvariti utjecaj infiltracijom u različite sunitske organizacije i strukture, osobito preko Muslimanske braće i njima bliskih političkih i društvenih aktera, s ciljem prodora među sunitsko stanovništvo i uspostave mreže suradnika.
Iran u BiH ne pravi tvornice nego izvozi revoluciju
Kazao je da se iranski utjecaj u BiH najviše ostvaruje kroz mrežu kulturnih i obrazovnih institucija, poput Iranskog kulturnog centra, organizacije BIRN, televizije Sahar, Perzijsko-bosanskoga koledža i brojnih fondacija i nevladinih organizacija, dodajući da takve strukture mogu djelovati kao jezgra šireg utjecaja u Europi. Poručio je kako bi suradnja s Iranom mogla imati ozbiljne političke posljedice za Bosnu i Hercegovinu jer „Iran ovdje nije došao da pravi tvornice, nego da izveze svoju revoluciju i ostvari prodor u različite strukture.“
U emisiji Kompas Galijašević je govorio o globalnoj sigurnosnoj situaciji i mogućnosti izbijanja sveopćeg rata, prosvjedima potpore Iranu u Sarajevu i diplomatsko-kulturnim kanalima iranskog utjecaja, ulozi mudžahedina i vehabija tijekom rata i danas, utjecaju Muslimanskog bratstva, BiH i terorističkim napadima u SAD-u i Europi, idejama iz Islamske deklaracije Alije Izetbegovića, o ciljevima bošnjačke politike, položaju Hrvata u Federaciji BiH…
