U Mostaru je u petak održan završni skup promotivno-ocjenjivačke izložbe i znanstveno-stručne radionice „Dvanaesti dani meda u Federaciji BiH“, u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar i Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo.
U sklopu događaja upriličena je dodjela plaketa za kvalitetu meda u šest kategorija – bagremov, cvjetni, kestenov, livadski, medljikovac i ostali. Laboratorijske analize provedene su u skladu s važećim pravilnicima BiH, dok je senzorsku ocjenu obavilo dvoje povjerenstava iskusnih ocjenjivača.
Ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković rekao je kako su zaprimili 127 uzoraka.
Imali smo ukupno 127 uzoraka, od kojih je sedam odbačeno jer nije zadovoljavalo određene parametre. Svi ostali raspoređeni su u šest kategorija: kadulja, vrijesak, livadni, bagrem, kesten i medljikovac. Na temelju toga dodijeljene su medalje za prvo, drugo i treće mjesto- kazao je Ivanković.
Naglasio je kako svi sudionici dobivaju laboratorijsku analizu, uključujući organoleptičku ocjenu i analizu peluda, što predstavlja važan poticaj proizvođačima.
Naša ustanova je jedina koja ima akreditiranu metodu za analizu polena. Takva analiza predstavlja veliki poticaj za proizvođače, jer im omogućava da svojim kupcima pokažu dokaz o kvaliteti meda i potvrde njegovu vrhunsku kvalitetu na tržištu – naglasio je Ivanković.
Istaknuo je kako je svaki proizvod važno predstaviti i izdvojiti kroz pažljivo brendiranje.
Općenito, imamo potencijal za zaštitu oznaka izvornosti otprilike onoliko vrsta meda koliko ih i postoji. Najviši stupanj zaštite ostvarili smo, primjerice, na maslinovom ulju. U Hercegovini su to karakteristične biljke poput vrijeska, kadulje i drače, u Bihaću kesten, u Posavini bagrem, a u Srednjoj Bosni lipa. Dakle, imamo četiri do šest vrsta meda koje bi se mogle uključiti u taj proces. Proces je vrlo zahtjevan, a iz iskustva, radeći na maslinovom ulju, mogu reći da zahtijeva zaista mnogo truda – kazao je on.
Predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH Sejo Deljo rekao je kako je godina za pčelare bila relativno dobra.
Prosječan prinos ove je godine bio između 5 i 7 kilograma po košnici, ovisno o području, paši i drugim uvjetima. Relativno smo zadovoljni, ali se ne može jedna godina uzeti kao mjerilo, već cijeli ciklus od deset godina – rekao je Deljo.
Dodao je kako pčelarstvo ima budućnost i da će se u dogledno vrijeme nastaviti razvijati.
Dosad se pčelarstvo povremeno smatralo tek hobijem, no mi imamo tvrtke, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i zadruge, zapošljavamo ljude i stvaramo novu vrijednosti – istaknuo je.
Istaknuo je kako pčelarstvo ima perspektivu i da će se nastaviti razvijati, unatoč brojnim izazovima.
Nedostaje zakonska perspektiva. Potrebni su podzakonski akti, bolja zdravstvena zaštita pčela, edukacija, borba protiv patvorenog meda i jači marketing. To su pitanja koja se tiču cijele poljoprivrede – kazao je.
Dodao je kako se poljoprivreda ne razvija onoliko koliko bi mogla, te da se fokus ponekad stavlja na neke druge projekte.
Deljo je dodao kako je važno da se društvo ponovno okrene poljoprivrednim proizvođačima i stvaranju hrane, istaknuvši da hrana postaje sve skuplja.
