Sredina je listopada i tridesetak državnih službenika u Sarajevu dijeli iskustva u korištenju umjetne inteligencije. Većina ih priznaje da na poslu koriste ove alate, ali da imaju dileme jer do sada nisu imali formalne obuke niti im je ponuđen domaći i siguran alat za korištenje.
Ovo je prvi put da su se okupili da službeno govore o umjetnoj inteligenciji.
“Meni je, ustvari, najveći problem kroz ovu aplikaciju i ovu tehnologiju – sigurnost tih podataka, tko vlada nad njima i koliko su oni točni”, kaže jedan od sudionika.
Većina se slaže da umjetna inteligencija može da im pomogne i unaprijedi rad. Ali jedan od njih brine da se alati umjetne inteligencije već koriste prečesto.
“Iznenađujući podatak je gubljenje kvaliteta performansi ljudi koji rade jer će se previše vremena naslanjati na AI modele, na AI rješenja”, kaže on.
Nedavno je državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto najavio da će službeno uvesti umjetnu inteligenciju u rad ministarstva.
“Ja mislim da vi nećete prepoznati ono što radite za godinu-dvije”, kazao je okupljenim službenicima na treningu u Sarajevu.
Chat GPT, vjerojatno najpoznatiji alat umjetne inteligencije, već zna da državni službenici u BiH koriste ovaj alat tijekom svog posla.
“Da – postoje podaci koji pokazuju da državni službenici u BiH već koriste alate umjetne inteligencije”, odgovara na pitanje.
Prema nedavnom istraživanju, sedam od deset službenika već koristi umjetnu inteligenciju za svoj rad, ali još gotovo nitko od njih nije prošao formalne obuke.
Za stručnjaka za digitalnu tehnologiju Aleksandra Mastilovića, dijeljenje podataka i informacija s modelom umjetne inteligencije koji je povezan na internet znači izlaganje tih podataka drugima.
“To praktično znači, ako vi stavite svoje financije i kažete da vam on obradi, vi ste praktično njemu dali suglasnost da on vaše financije nauči”, kazao je Mastilović.
Na taj način podaci mogu doći i do vlada drugih država. Zato je važno gdje se nalaze serveri koje koristi umjetna inteligencija.
“Ja osobno, ne vjerujem da OpenAI neće surađivati s Vladom Amerike ako ona bude tražila da ima pristup nekim od tih podataka. Imate neke zemlje koje bi takav koncept napravile koje nisu ni približno demokratske kao SAD. Pa tu više ne moramo da razmišljamo da li će ti podaci biti zloupotrijebljeni, bit će sigurno”, rekao je Mastilović.
On rješenje vidi u razvijanju vlastitih alata koji ne bi dijelili podatke s drugim zemljama.
“Time bi postigli zaštitu onoga što se zove državni interes, državna tajna, povjerljivo ili osobni podaci, koji bi bili kompromitirani. Onda bi startna točka za vještačku inteligenciju bila bolja”, kazao je.
Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) napravio je istraživanje među 500 državnih službenika u BiH o tome da li koriste umjetnu inteligenciju. Više od 70 posto ih je potvrdilo da u svome radu već koriste ove alate.
Kemal Bajramović, digitalni savjetnik u UNDP-u BiH, kazao je da je 95 posto državnih službenika reklo da još uvijek nisu imali nikakvu formalnu obuku o primjeni umjetne inteligencije.
“Ono što smo primijetili jeste da državni službenici zaista očekuju jedan sistemski pristup uvođenju primjene umjetne inteligencije u javnoj upravi, u smislu da traže i jačanje svojih kapaciteta, ali istovremeno, pravilna uputstva o tome kako da umjetnu inteligenciju koriste na ispravan i odgovoran način”, rekao je Bajramović.
Nekoliko državnih institucija odgovorilo je Detektoru da njihovi uposlenici koriste AI kako bi poboljšali svoj rad, dok drugi koriste samoinicijativno, bez ikakve regulacije.
Državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto nedavno je najavio ulazak umjetne inteligencije u ovu instituciju.
“Itekako je vrijeme da to uredimo, na način da ono što naši državni službenici koriste da ih bolje obučimo u smislu kako se to treba koristiti, da im damo legalno kupljene, licencirane alate. Onda da ne kaskamo za ostatkom Europe, a evo ja vam mogu reći – ne kaskamo za ostatkom Europe”, kazao je Forto.
Za njega je problem što službenici bez ikakvih ograničenja koriste besplatne alate i dijele informacije, te je rekao da poseban zakon nije potreban kako bi se AI alati počeli koristiti na služben, legalan i siguran način u državnim institucijama.
“Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je ugovarač za stotine Microsoft licenci koje kupujemo za državne agencije širom države BiH, dakle ne samo u mom resoru nego za sve agencije. I Microsoft u tom paketu nudi AI alate, dakle alate umjetne inteligencije”, kazao je Forto.
On želi da službenici alate koriste u kontroliranom okruženju.
“I kad počnemo to koristiti, da to bude primjer kako da to koristi ostalih 70 državnih agencija. A, po meni, to može biti primjer kako da rade i entiteti, županije, općine, svi drugi”, rekao je Forto, prenosi Radiosarajevo.
