Diljem svijeta 13. rujna obilježava se Svjetski dan sepse, bolesti koju stručnjaci nazivaju tihim ubojicom jer može pogoditi bilo koga, a razviti se iz jednostavne infekcije. Kako liječnici upozoravaju, sepsa je najozbiljnija komplikacija infekcije, bilo bakterijske, virusne ili gljivične, te jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta.
-Sepsa je komplikacija infekcije, ali i njezin najopasniji oblik, koji dovodi do sistemskog poremećaja tijela. Kada imunitet, umjesto da nas brani, prijeđe u pretjeranu i nekontroliranu reakciju, dolazi do oštećenja organa i posljedica opasnih po život, objašnjava dr. Sanda Vujnić, pulmologinja i specijalistica intenzivne njege.
Sepsa se razvija postupno, kao nastavak infekcije, a u najtežim slučajevima dovodi do septičkog šoka, dramatičnog pada krvnog tlaka, prestanka protoka krvi u vitalne organe i smrti.
-Jedan od najalarmantnijih simptoma je nagli pad tlaka nakon čega slijedi ubrzano disanje, smanjenje kisika u krvi, temperature, slabost i stanje konfuzije. Kada se pojave ovi znakovi, vrijeme postaje ključno – naglašava Vujnić u tekstu na portalu Znanjem do zdravlja.
Rizične skupine posebno su osjetljive na razvoj sepse. Među njima su stariji od 65 godina, pacijenti s kroničnim bolestima poput dijabetesa, raka i bolesti bubrega, kao i oni čiji je imunitet oslabljen zbog terapije ili dugotrajne hospitalizacije.
-Kod osoba s oslabljenim imunitetom sepsa može pojaviti brže i agresivnije jer njihovo tijelo nema snage braniti vitalne funkcije – kaže Vujnić.
Pandemija COVID-19, podsjeća, bila je globalna lekcija o opasnostima sepse. ‘Većina smrtnih slučajeva tijekom pandemije zapravo je posljedica virusne sepse. To je dokaz koliko su moderno cjepivo i brzi dijagnostički testovi bili ključni za spašavanje života. COVID-19 nam je pokazao da je sepsa puno šira prijetnja nego što se prije vjerovalo – rekla je.
Najveći izazov, prema njezinim riječima, je rano prepoznavanje.
‘Svaki sat odgađanja u postavljanju dijagnoze i početku liječenja značajno smanjuje šanse za preživljavanje. Zato je ključna rana identifikacija i pravovremena terapija. To uključuje antibiotike, infuzijske tekućine i lijekove koji stabiliziraju krvni tlak – rekla je.
Prevencija, ističe, jednako je važna. Cijepljenje, održavanje higijene, redoviti pregledi i brza reakcija na simptome osnovne su mjere.
-Mnogi ljudi ne znaju da ishod liječenja sepse utječe ne samo na pojedinca i obitelj, već i na zdravstveni sustav cijele zemlje. U razvijenim zdravstvenim sustavima postoje protokoli za brzi odgovor, dok u zemljama poput Bosne i Hercegovine sepsa još nije prepoznata kao prioritet javnog zdravstva. To je ozbiljan problem – naglasio je Vujnić.
Nažalost, prema Europskom savezu za sepsu, samo mali broj europskih zemalja uvrstio je sepsu u svoje nacionalne zdravstvene programe. Bosna i Hercegovina, prema podacima iz 2023. godine, još nije među njima.
Prema podacima iz zdravstveno-statističkog godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine, koji je objavio Zavod za javno zdravstvo Federacije, u 2022. godini u Federaciji je prijavljeno 36 slučajeva sepse. Broj prijavljenih slučajeva sepse povećao se tijekom sljedeće dvije godine, dosegnuvši 101 slučaj u 2023. godini, a 160 slučajeva sepse u Federaciji BiH u 2024. godini.
Doktorica Sanda Vujnić diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Ross 2008. godine i specijalizirala se za intenzivnu njegu u SAD-u. Njezin apel je jasan: ‘Sepsa ne bira i može pogoditi bilo koga. Na nama je da budemo svjesni znakova upozorenja, da reagiramo na vrijeme i da zajedno radimo na prevenciji i liječenju.’
