Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je, po hitnom postupku, Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a koji je prošlog tjedna usvojio i Zastupnički dom.
Za predloženi zakon glasalo je 11 izaslanika, a četiri su bila protiv. Iz Federacije BiH je šest izaslanika glasalo „za“, četiri su bila protiv, dok je iz RS-a svih pet izaslanika glasalo „za“.
Tokom diskusije o predloženom zakonu, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda Šefik Džaferović je tokom diskusije kazao da ovaj zakon spada u red jako bitnih zakona, on uređuje režim prelaska državne granice BiH i u ovom trenutku predstavlja jedan od uvjeta za daljnji europski put BiH.
Stoga mu se, smatra Džaferović, mora posvetiti dužna pažnja i o njemu govoriti do u detalje.
– Ovo je zakon važan za europski put, ali mora se ukazati i na probleme i opasnosti koje vrebaju iz ovog zakona – naveo je Džaferović.
On je ukazao na to da u predloženom zakonu nedostaje nešto što je u ranijem zakonu postojalo.
– Iz zakona je izbrisan čitav jedan pojam koji se zove zaštićeno područje. To je područje koje seže do 300 metara u dubinu teritorije Bosne i Hercegovine od granične linije. Granična linija je crta, dakle linija koja razdvaja teritoriju Bosne i Hercegovine od države sa kojom se BiH graniči. Mislim da je to urađeno namjerno, a ponavljam, provjerio sam, nije suprotno europskim direktivama da je ostao pojam zaštićenog područja kojeg imamo do sada – kazao je Džaferović.
Dodao je da u tom zaštićenom području, prema važećem zakonu, „kojeg danas, ako se ovo usvoji, stavljamo van snage, nisu se mogle postavljati nikakve oznake, osim oznaka koje upozoravaju na granični prelaz i prometne signalizacije“.
– Svjedočili smo različitim praksama i vidjeli smo različite table na ulazu u Bosnu i Hercegovinu, a ovaj zakon u članu 18, potpuno nevjerojatno, uvodi jednu stvar, kao da sugerira da to treba da bude. U članu 18 stav 8 kaže se ‘administrativne, turističke i table za izraz dobrodošlice mogu se postavljati na udaljenosti većoj od 50 metara od granične linije. Tu postoje dva problema. Dakle, granični prijelaz i granična linija su dva različita pojma. Granični prijelaz bi trebao da bude na graničnoj liniji, ali nije. Brojni granični prijelazi u BiH nisu na graničnoj liniji, nego su u dubini teritorije BiH radi komunikacijskih i geografskih, reljefnih razloga – naveo je Džaferović.
Kaže da „možemo sada očekivati da se neke od ovih, kako je nabrajano turističke, administrativne i table za izraz dobrodošlice, pojave kad se ulazi u BiH prije graničnog prijelaza Bosne i Hercegovine“.
– Nevjerovatna stvar da netko nije razmišljao kada je, recimo, ugrađivao ovu odredbu u prijedlog zakona – kazao je Džeferović.
Po njegovim riječima, u samom zakonu, kao da se sugerirada one mogu biti 50 metara nakon granične linije.
– To je glavni razlog zbog čega ne mogu podržati ovaj zakon i mislio sam tu stvar da popravljam kroz amandmansku fazu. Ali, ima još jedna stvar koja je ozbiljnija od ovoga i tiče se Daytonskog mirovnog sporazuma. Unutar BiH postoje administrativne linije, pa postoji između ostalog i međuentitetska linija razgraničenja, kako je to propisano u Daytonskim mirovnom sporazumu. Dayton je, kad su te linije u pitanju, u Aneksu 2 jasno kazao da postoji međuentitetska linija razgraničenja, ali ona je samo u kartama, u mapama, u određenom omjeru i ona ne smije biti pokazivana na terenu, ne smije biti obilježavana. Mi smo ove table, koje glase ‘dobro došli u Republiku Srpsku’, viđali i vidimo svaki dan na međuentitetskoj liniji. To je, na neki način, obilježavanje međuentitetske linije – istaknuo je Džaferović.
Dodao je da je to suprotno Aneksu 2 Daytonskog mirovnog sporazuma.
– Nije Europska unija protiv Daytonskog mirovnog sporazuma, Europska unija traži od nas da poštujemo Daytonski mirovni sporazum sa svim onim što znači Daytonski mirovni sporazum. A ovdje se otišlo i dalje. Ako vi kažete ne mogu biti table dobrodošlice do 50 metara, to znači, nakon 50 metara mogu biti table dobrodošlice – istaknuo je Džaferović.
Zastupnik Džemal Smajić (Klub bošnjačkog naroda) je istaknuo da, ako hoćemo da doživljavamo našu državu, državom u pravom smislu te riječi, nije normalno da prije državne zastave, prije državne dobrodošlice u državu Bosnu i Hercegovinu, stoji zastava jedne administrativne jedinice, jednog entitet ili dobrodošlice itd.
Zastupnik Zlatko Miletić (Klub hrvatskog naroda) se, između ostalog, osvrnuo na jednu od predloženih odredbi u kojoj se, kako je naveo, govori se o mjesno nadležnom terenskom uredu, „kako on ima pravo sa Upravom za neizravno oporezivanje i stranim organima dozvoliti prelazak u posebnim situacijama, kad taj šef terenskog ureda ocijeni to za shodno“.
– Ovo je u direktnoj suprotnosti sa Zakonom o graničnoj policiji, jer rukovoditelj Granične policije je ravnatelj ili direktor. Šef terenskog ureda nema pravo da to uradi, niti sa međunarodnog aspekta, a niti s aspekta rukovođenja i komandovanja – naveo je Miletić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Kemal Ademović (Klub bošnjačkog naroda) je kazao da je on bio za to da se predloženi zakon razmatra po skraćenom postupku, da se omogući amandmanska faza.
On se, između ostalog, osvrnu na član 18 stav 8 predloženog zakona, navodeći da se u njemu kaže da „administrativne, turističke i table za izraz dobrodošlice mogu se postavljati na udaljenosti već od 50 metara od granične linije“.
– Mogu. Ali, jedan drugi član govori o tome, član 5, stav h), ‘granični pojas je područje koje se prostire do 10 kilometara od granične linije u dubinu teritorije. Što znači da se te neke table nakon 50 metara mogu postavljati nakon 500 ili 1000 ili kilometar i tako dalje, a o tome govore i drugi članovi, da treba da se donesu provedbeni propisi kako bi to trebalo da izgleda – kazao je Ademović.
Citirao je još jednu odredbu predloženog zakona u kojoj je navedeno da će „Ministarstvo sigurnosti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti propis o uslovima i načinu određivanja područja graničnih prelaza“.
Ademović je naveo kako je ovaj zakon na granici treba li ga podržati ili ga ne treba podržati u ovome sadržaju kako je predloženo, te da je i on u dilemi jer je glasao za njegovo razmatranje po skraćenom postupku.
