Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas na hitnoj sjednici nije podržao principe Prijedloga zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a koji je razmatran po skraćenom postupku.
Sedam izaslanika je glasalo “za” predloženi zakon, dok je njih osam bilo “protiv”.
Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo prijedlog ovog zakona koji je, kako navodi predlagač, u funkciji unaprjeđenja vladavine prava u zemlji, osiguranja nezavisnosti rada pravosuđa u BiH i ispunjavanja ključnog prioriteta u procesu pristupanja Europskoj uniji, uključujući usvajanje pregovaračkog okvira za Bosnu i Hercegovinu.
Iz Vijeća ministara BiH ranije je priopćeno da je riječ je o cjelovitom zakonskom rješenju koje u skladu s ranijim preporukama odgovara na pitanja o sastavu i izboru članova VSTV-a BiH, ocjenjivanju, sukobu interesa, disciplinskoj odgovornosti i integritetu nosilaca pravosudnih funkcija, kao i ocjenjivanja rada sudaca i tužitelja, te uvođenja pravnog lijeka protiv svih konačnih odluka VSTV-a BiH.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza je, obraćajući se izaslanicima, kazao da, s obzirom na to da predloženi zakon nosi oznaku EI, dakle vezan je za europske integracije, propisano je da će se razmatrati u skraćenom postupku.
Drugi razlog zašto predlažemo skraćeni postupak je činjenica da je ovo jedan od dva zakona koji su potrebni za europski put BiH, a treći razlog je da smo, prilikom usvajanja izmjena i dopuna zakon o VSTV-u od 30. kolovoza 2023. godine, bili dužni u roku od godinu dana donijeti cjelokupni zakon – naveo je Bunoza.
Izaslanik Džemal Smajić je kazao, da uz uvažavanje ministra Bunoze, ima problema sa shvaćanjem po pitanju ovoga zakona.
Ovo je veoma bitan zakon i on jeste jedan od onih 14 sugestija Europske komisije, koji su kazali da trebamo uraditi kad je u pitanju reforma pravosuđa, ali ne mogu da vjerujem da se ministar Bunoza oglušio o sve sugestije koje je dobio i od samog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća i od Venecijanske komisije – kazao je Smajić.
Dodao je da su došle sugestije od struke, došle su sugestije od Venecijanske komisije i “one su sve izignorirane”.
Prvo sam mislio da se radi o neznanju ministra pravde, ali nakon što je odbijeno da se uvrsti u nacrt ovoga zakona više od 40 sugestija, amandmana od Venecijanske komisije i oko 39 amandmana od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, onda je ovdje sasvim jasno da se radi o nehtijenju ministra pravde da uvrsti sve te preporuke struke u nacrt ovoga zakona, nego ga je ovakvog uputio na sjednicu Vijeća ministara BiH. Znamo mi dobro i kompetencije ministara koji su odlučivali o ovom zakonu i njihova drskost da i oni odbiju sve ove amandmane i od Venecijanske komisije i od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća i usvoje ovaj nacrt zakona i upute ga u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH – kazao je Smajić.
Po njegovim riječima, sramotno bi bilo da se ovakav jedan zakon danas usvoji u prvom čitanju i da se pošalje Europskoj komisiji “da kažemo da smo mi usvojili ‘europski zakon'”.
Izaslanik Zlatko Miletić je kazao da će, sve dok se ne ugrade primjedbe u nacrt ovog dokumenta, biti protiv ovoga.
Također je naveo da je, kad su u pitanju europski zakoni, sve više zabrinut, “da nam to samo služi kao etiketa ili kao oblanda, kao da mi nešto hoćemo u tu Europu ili da ispunimo te uvjete, a u stvari kad se sadržajno uzme, to veze s vezom nema”.
Ustvari, svoj nerad ili nefunkcioniranje institucija BiH samo prikrivamo tim prividnim našim pokušajem da uđemo u takvu asocijaciju kao što je Europska unija.
Nakon prvih izmjena i dopuna zakona koje smo donijeli u ovom sazivu, koje su bile vrlo nekvalitetne, koje su se odnosile prevashodno na pitanje integriteta, imali smo godinu i nešto više vremena da ispunimo ili implementiramo to što smo sami sebi zadali, da donesemo nove izmjene i dopune s kojima ćemo poboljšati onaj zakon koji po meni svakako nije bio dobar – kazao je Miletić.
Nakon rasprave, ministar Bunoza se ponovno obratio izaslanicima, kazavši im, između ostalog, da je cilj zakona o VSTV-u napraviti neovisno pravosuđe.
