Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će, na hitnoj sjednici, razmatrati zahtjev Predsjedništva BiH da Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu bude razmatran po hitnom postupku.
Zastupnički dom državnog parlamenta usvojio je ovaj zakonski akt po hitnom postupku na sjednici 16. srpnja.
Postupak u Parlamentarnoj skupštini BiH prethodilo je prvo utvrđivanje nacrta zakona o proračunu u Vijeću ministara BiH na sjednici 4. srpnja, a potom je Predsjedništvo BiH dan kasnije, na sjednici 5. srpnja, utvrdilo i Prijedlog zakona o proračunu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu i kao ovlašteni predlagač ga uputilo Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje i usvajanje.
Delegati će također razmatrati zahtjev Vijeća ministara BiH da Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH bude razmatran po hitnom postupku.
Vijeće ministara BiH je većinom glasova utvrdilo novi tekst prijedloga ovog zakona. Izmjenom zakona pomjera se rok za uspostavu i operativnost Odjela za provedbu postupka po izvještajima do 28. veljače 2025. godine, umjesto ranije definiranog 23. ožujka 2024. godine.
Na dnevnom redu bi trebao biti i zahtjev za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama po hitnom postupku, čiji je predlagač Zastupnički dom državnog parlamenta.
Zastupnički dom je, na prijedlog zastupnika Saše Magazinovića, Predraga Kožula, Sabine Ćudić i Nihada Omerovića, ovaj zakon usvojio na sjednici 16. srpnja.
Jedan od predlagača u Zastupničkom domu, Saša Magazinović, kazao je da su u proteklih nekoliko mjeseci vođene aktivnosti na izradi izmjena Zakona o javnim nabavkama koje će rezultirati rješavanjem problema profesionalnih žalitelja.
U tom razdoblju smo se uvjerili da zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama u smislu iznošenja neosnovanih žalbi idu toliko daleko da se može reći da je ova pojava postala uzrok brojnih negativnih posljedica kao što su zaustavljanje izgradnje infrastrukturnih objekata, nedostatak lijekova i medicinske opreme, te sprečavanje opremanja sigurnosnih agencija i slično – kazao je Magazinović.
Zbog toga, dodao je, nije čudno što neke od državnih agencija smatraju da se radi i o sigurnosnom pitanju.
Veliki broj tvrtki također se žalio na ovu pojavu koja opstruira privrednike širom države. Činjenica da postoje kompanije koje tokom godine ulažu više desetina, a neke i više stotina žalbi, te da se radi o kompanijama koje se isključivo time bave, alarmantna je spoznaja koja zahtijeva reakciju institucija – istaknuo je Magazinović.
