Klimatske promjene sve više utječu na prirodu, gospodarstvo i zdravlje ljudi. Posljednjih godina svjedočimo sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, koji, osim nelagode, predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Dok se najviše govori o njihovom utjecaju na srce, krvne žile i dišni sustav, sve više pažnje stručnjaka usmjereno je i na zdravlje bubrega.
Visoke temperature povećavaju rizik od dehidracije, remete ravnotežu tekućine i elektrolita u tijelu, te mogu opteretiti bubrege, posebno kod osoba koje već imaju bolesti bubrega, dijabetes, visoki krvni tlak ili rade na otvorenom. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je tijekom ljetnih mjeseci važno posvetiti posebnu pozornost zaštiti bubrega i pravovremenoj prevenciji mogućih komplikacija.
-Toplina utječe na bubrege kroz stvari poput dehidracije, nedostatka protoka krvi, upale i oksidativnog stresa, što može dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a kod osoba koje već imaju kroničnu bolest bubrega, daljnjeg pogoršanja njihove funkcije – objašnjava prim.dr.sci.dr. med. Amela Bećiragić, subspecijalistica nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo.
Kako bi se tijelo ohladilo, dr. Bećiragić, osoba može izgubiti znatne količine tekućine tijekom ekstremnih vrućina.
-Ako se izgubljena tekućina ne nadoknadi, smanjuje se volumen krvi i protok kroz bubrege. Štetne tvari nakupljaju se u krvi, a poremećaj elektrolita, posebno natrija i kalija, može uzrokovati opasne aritmije i srčani zastoj – kaže dr. Bećiragić.
Prema istraživanjima, objašnjava subspecijalist nefrologije, toplina općenito ubrzava pad funkcije bubrega i dovodi do višestrukih hospitalizacija pacijenata zbog problema s bubrezima.
- S obzirom na to da se u nadolazećim godinama očekuje još veći porast temperatura, važno je razumjeti kako to može utjecati na zdravlje bubrega jer poznavanje tih mehanizama može pomoći u razvoju boljih preventivnih strategija i tretmana u budućnosti – kaže dr. Bećiragić.
Postoji nekoliko negativnih učinaka dehidracije izazvane toplinom na bubrege. To su, ističe dr. Bećiragić, smanjenje protoka krvi u bubrege jer „prekomjerno znojenje uzrokovano vrućinom može smanjiti protok krvi u bubrege i, ako je dovoljno ozbiljno, dovesti do akutnog oštećenja bubrega, a ako se akutno oštećenje bubrega ponovi, može dovesti do kronične bolesti bubrega.“
Osim toga, tu su: „Stvaranje bubrežnih kamenaca može biti uzrokovano pretjeranim izlaganjem toplini zbog povećane koncentracije kalcija i mokraćne kiseline. Povećana je vjerojatnost razvoja infekcije mokraćnog sustava, proizvodnja urina usporena je pretjeranom tjelesnom toplinom, što otežava uklanjanje štetnih tvari. Vruće vrijeme također povećava količinu urinarnih patogena, a kada su bubrezi oštećeni, teže je ukloniti te patogene iz tijela prije nego što se razvije infekcija“, objašnjava dr. Bećiragić.
Iako visoke temperature mogu utjecati na zdravlje svakoga, određene skupine ljudi imaju znatno veći rizik od dehidracije i oštećenja funkcije bubrega. Dob, kronične bolesti, uzimanje određenih lijekova, kao i svakodnevni boravak ili rad na otvorenom, dodatno povećavaju vjerojatnost razvoja zdravstvenih komplikacija tijekom toplinskih valova. Posebnu pozornost treba posvetiti rizičnim skupinama u ljetnim mjesecima.
-Starije osobe često imaju osnovne bolesti, poput srčanih bolesti, koje ih mogu učiniti osjetljivijima na bolesti povezane s toplinom. Mnogi također uzimaju lijekove koji povećavaju dehidraciju. Djeca, posebno bebe, brzo apsorbiraju toplinu zbog manje tjelesne mase. Nikada ih se ne smije ostavljati na grijanim mjestima, poput automobila ili malih, nehlađenih prostorija. Radnici na otvorenom, posebno građevinari, komunalne tvrtke, poljoprivrednici. Svima je potreban dodatni oprez – kaže dr. Bećiragić.
Osim dobi i kroničnih bolesti, na rizik od oštećenja bubrega tijekom visokih temperatura može značajno utjecati i terapija koju osoba svakodnevno koristi. Određeni lijekovi mogu povećati gubitak tekućine, smanjiti sposobnost tijela da se prilagodi toplini ili dodatno opteretiti bubrege, posebno kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. To ne znači da terapiju treba prekinuti samoinicijativno, već da je tijekom toplinskih valova važno posvetiti posebnu pozornost hidrataciji i, ako je potrebno, konzultirati se s liječnikom o mogućim prilagodbama terapije. Među lijekovima koji zahtijevaju poseban oprez tijekom ljetnih mjeseci ističu se sljedeći: Kod starijih osoba popis lijekova može postati skriveni faktor rizika, posebno kada se kombinira s dehidracijom, fizičkim naporom, zatajenjem srca, kroničnom bubrežnom bolešću i boravkom u pregrijanom prostoru. Zato primjena lijekova tijekom toplinskog vala nije samo podatak u anamnezi pacijenta, već važan dio procjene rizika kod starijih i kronično bolesnih osoba.
-NSAID-i (protuupalni lijekovi – brufen, voltaren) jer ova skupina lijekova može oštetiti bubrege, posebno kod onih osoba koje već imaju neki od stadija kronične bolesti bubrega. Stoga je najbolje konzultirati se s liječnikom o drugim dostupnim lijekovima protiv bolova. ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora utječu na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav, pa mogu oslabiti bubrežnu i hormonsku prilagodbu na gubitak tekućine. Beta-blokatori ograničavaju povećanje broja otkucaja srca i mogu smanjiti sposobnost tijela da poveća minutni volumen srca i protok krvi kroz kožu, što otežava prijenos topline iz unutrašnjosti tijela prema van. Antikolinergički lijekovi djeluju još izravnije, jer smanjuju znojenje, a znojenje je jedan od ključnih mehanizama hlađenja kada je vanjska temperatura visoka. SGLT2 inhibitori, koji se koriste u liječenju dijabetesa i zatajenja srca, povećavaju izlučivanje glukoze i vode kroz bubrege, pa tijekom vrućina mogu doprinijeti hipovolemiji, padu tlaka, vrtoglavici i akutnom oštećenju bubrega, posebno ako se uzimaju zajedno s diureticima – objašnjava subspecijalist nefrologije dr. Bećiragić.
Nakon identificiranja rizičnih skupina i lijekova koji mogu povećati vjerojatnost dehidracije i oštećenja bubrega, jednako je važno usvojiti navike koje pomažu tijelu da lakše podnese vrućinu. Dovoljna hidratacija, pravilna prehrana i nadoknada izgubljenih elektrolita ključni su koraci u očuvanju funkcije bubrega tijekom ljetnih mjeseci.
Prim.dr.sci.dr. med Amela Bećiragić, subspecijalistica nefrologije u bolnici Medicana Sarajevo, daje nekoliko savjeta kako spriječiti probleme s bubrezima na vrućini. Najvažnije je, ističe, piti dovoljno tekućine.
- Redovito pijte negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera, kako ne biste izazvali veću dehidraciju. Ako konzumirate kofein i/ili alkohol, svakako biste trebali piti vodu uz njih. Preporučuju se i ledeni čajevi bez dodanog šećera jer mogu biti osvježavajući izbor koji doprinosi hidrataciji. Ne morate čekati da osjetite žeđ da biste pili tekućinu, što je posebno važno za starije osobe koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Također se možete brzo osvježiti otapanjem dvije kocke leda u ustima. Jedite što više voća i povrća s visokim udjelom vode (lubenica, krastavci, rajčice) jer su ti proizvodi bogati vodom i elektrolitima, osiguravajući hidrataciju i hranjive tvari. Za sve osobe koje su izložene dugotrajnom fizičkom naporu ili intenzivnom znojenju, preporučljivo je uzimati dodatke elektrolita koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže – zaključuje dr. Bećiragić.
