Dogovoreni dječji brakovi u Crnoj Gori: S 14 godina, ‘dana za 2000 eura’, danas traži izlaz

Brak (ILUSTRACIJA) /
Podjeli

Dao je za mene oko dvije tisuće eura, nisam sigurna. Poslije sam otišla kod njega, kao na probu za brak.”

Ovako svoju priču započinje Jasmina (pravo ime poznato uredništvu RSE), devetnaestogodišnja Romkinja iz Crne Gore, čiji je brak dogovoren kada je imala samo 14 godina.

Tek je počinjala srednju školu.

“Živjela sam s ocem i bakom, sestrama, braćom. Život je bio mučenje. Radila sam svašta, prosila, služila im, a oni su me tukli”, piše RSE.

Kaže da je često bježala od kuće. A onda je došla “ponuda” za brak.

“Moj i otac tog tipa, mislim da je bio deset godina stariji, dogovorili smo se da pokušamo. Ako sve bude u redu, udat ću se, a ako ne, vratit će me. Tako je bilo. Nisam se uklopila i poslali su me natrag.” Ne znam je li novac vraćen.”

U crnogorsko zakonodavstvo, brak s maloljetnicima je zabranjen, ali dogovoreni dječji brakovi su i dalje prisutni u romskim zajednicama, najčešće izvan institucija i bez posljedica za odgovorne.

Učitelj iz srednje škole koju je Jasmina pohađala kaže za RFE/RL da je Jasmina bila izuzetno nestabilna zbog svega kroz što je prolazila.

“Nakon što smo dugo razgovarali, primijetio sam da gleda kroz mene. Nedugo nakon što je otišla, obaviješten sam da se ošišala u WC-u.”

To je, dodaje, rezultat odluka drugih ljudi o njihovim životima.

“Netko ima kontrolu kome će te dati. Kao neku stvar.”

Učitelj, koji je inzistirao na anonimnosti kako ne bi otkrio Jasminin pravi identitet, kaže da ju je pokušala zadržati u školi.

Dodaje da se radionice o pravima, spolnom odgoju i reproduktivnom zdravlju često organiziraju u srednjim školama, ali su nemoćne da dopru do učenica u sličnoj situaciji.

„Uglavnom su sramežljivi. Zatvoreni. Učimo ih o njihovim pravima, ali u stvarnosti se ta prava krše“.

Jasminina priča nije usamljena. U romskim i egipatskim zajednicama dogovoreni brakovi su česti.

Crnogorsko zakonodavstvo zabranjuje brak s maloljetnicima.

Međutim, u praksi su izvan kontrole i dosega institucija. Provode se bez formalnog postupka, što ih čini gotovo nevidljivima za sustav.

Prema podacima UNICEF-a i Zavoda za statistiku Crne Gore MONSTAT-a iz 2018. godine, 28,1 posto djevojčica i 16,5 posto mladića romske i egipćanske nacionalnosti u dobi od 15 do 19 godina već je bilo u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Fana Delija, izvršna koordinatorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative, koja se više od desetljeća bavi suzbijanjem dječjih brakova, upozorava da je stvarnost u Crnoj Gori poražavajuća.

„Gotovo svaki mjesec imamo djecu koja se vjenčaju prije punoljetnosti.“

U izjavi za Radio Slobodna Europa navodi da je samo u prvoj polovici prošle godine u Nikšiću, Podgorici, Beranama i Tivtu sklopljeno 11 dječjih dogovorenih brakova među pripadnicima romsko-egipatske zajednice.

Najmlađe žrtve bile su dvanaestogodišnja djevojčica i trinaestogodišnji dječak iz Tivta i Podgorice, dok je najstarija djevojčica imala 16 godina.

„Otprilike svake godine identificiramo i nadležnim institucijama prijavimo između 10 i 18 slučajeva dogovorenih brakova. Rijetko se događa da su mladenka i mladoženja maloljetni“, ističe Delija.

Prema njezinim riječima, organizacija je uspjela spriječiti čak 49 takvih brakova u jednom dvogodišnjem razdoblju.

Unatoč zakonima, mnogi slučajevi ne dobiju sudski epilog.

Delija objašnjava da se struktura dogovorenih brakova u ovoj zajednici promijenila.

Tradicionalno „staro vijeće“, skupina starijih i utjecajnih muškaraca koji su donosili odluke o važnim obiteljskim stvarima, uključujući i brakove, više ne postoji u tom obliku.

„Danas odluke donose članovi uže i šire obitelji, kumovi, prijatelji mladoženje i mladenke“, objašnjava Delija.

U praksi to još uvijek znači pregovaranje o uvjetima braka, određivanje cijene mladenke i odlučivanje hoće li se brak sklopiti ili razvrgnuti, bez ikakvog sudjelovanja same djevojke.

„Otac odlučuje o svemu.“ Ako djevojka nije nevina ili ne ispunjava dogovorena očekivanja, vraća se obitelji i vraća se novac. Zajednica i dalje smatra dogovoreni brak dijelom svojih običaja”.

Tridesetogodišnja S.S. iz Podgorice, Romkinja čija se priča nalazi u publikaciji Centra za romske inicijative, udala se sa 16 godina. Kaže da su joj roditelji “uzeli malo novca” i poslali je na Kosovo.

“Tamo sam živjela s obitelji svog muža. Tukao me, nije mi dopuštao da se sredim, da pijem vodu iz bunara, da me susjedi ne bi gledali. Jednom me pokušao baciti u bunar dok sam bila trudna.”

U sedmom mjesecu trudnoće, nakon što je izrazila želju da ide na vjenčanje u Crnu Goru, brutalno ju je pretukao.

“Uzeo je stolicu i udario me po leđima.” Pala sam i nisam znala za sebe”.

Izbjegla je tek nakon godina nasilja.

Slučajevi poput Jasmininog i S.S. iz publikacije rijetko ulaze u službene registre, a žrtve, zbog pritiska da vrate novac primljen tijekom ugovora obitelji, najčešće ne prijavljuju.

„Već nakon dvoje ili troje djece rijetko se odlučuju napustiti obitelj. Ovise o muškim članovima, nemaju obrazovanje, nemaju posao, nemaju izlaz, nemaju mogućnost zaposlenja“, ukazuje Fana Delija.

Naglašava da upozorenja međunarodnih tijela poput UNICEF-a, Europske komisije i posebnog izvjestitelja UN-a, koji su više puta ukazivali na potrebu borbe protiv takvih stereotipa, još nisu rezultirala učinkovitim sustavnim odgovorom.

Prema crnogorsko zakonodavstvo, brak je dopušten tek nakon 18. godine života.

Obiteljski zakon ostavlja mogućnost sudu da, iznimno, odobri brak osobama starijim od 16 godina, ako za to postoje opravdani razlozi.

Kazneni zakon Crne Gore ne poznaje posebno kazneno djelo dogovorenog dječjeg braka, ali predviđa kazne za one koji silom, prijetnjom ili obmanom prisiljavaju drugu osobu na brak.

Propisana kazna je od tri mjeseca do tri godine. U slučaju maloljetnika, od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

NOVI SNIMAK DRAME U SREDIŠTU MOSTARA: Prometna nesreća pretvorila se u fizički sukob, sve je snimljeno

U ponedjeljak oko 14 sati u Dubrovačkoj ulici u Mostaru dogodila se prometna nesreća koja je privukla veliku pozornost prolaznika. Prema svjedocima, crni...

DONOSIMO POPIS: 120 brucoša dobilo smještaj u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru objavio je popis brucoša koji su dobili smještaj u dolazećoj akademskoj godini. Od 255 prijavljenih, njih 120 je...

STUDENTSKI CENTAR SVEUČILIŠTA U MOSTARU: Produžen rok za prijavu brucoša

Na današnjoj hitnoj sjednici Upravnog vijeća Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru usvojena je odluka po kojoj se rok za prijem brucoša pomjera do...

Mostar: Automobil se zabio u kombi, ozlijeđen pješak – vozač pobjegao nakon što je udario prolaznicu

Danas oko 14 sati u Dubrovačkoj ulici u Mostaru dogodio se nesvakidašnji incident. Prema riječima očevidaca, crni automobil se zabio u kombi, a...

Ovo zanimanje u Njemačkoj nikad traženije: Zarada do 4.650 eura

Od pandemije koronavirusa njihov je rad službeno prepoznat kao sustavno važan, a plaće su prilično konkurentne u usporedbi s drugim profesijama. Prema njemačkom...

Slični članci

IMA LI SVE OVO VIŠE SMISLA: Pogledajte cijenu čvaraka!

Čvarci su nekoć bili hrana za sirotinju, danas znaju biti skuplji i...

Američke sankcije NIS-u stupaju na snagu 1. listopada

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Njujorku da su SAD pristale...

Mirovine za rujan stižu ranije – u jednoj županiji dodatnih 100 KM za one s najnižom

Isplata mirovina za rujan 2025. počet će dva dana ranije od uobičajenog...

Planirao zaprositi djevojku na planini, ali jedva preživio

Prava drama dogodila se na lokalitetu Zeleni vir na Durmitoru, kada su...