Britanski dnevnik Financial Times analizirao je posjet Milorada Dodika Bijeloj kući, nakon čega je, kako su napisali, ponovno pozvao na neovisnost Republike Srpske, što je izazvalo zabrinutost zbog destabilizacije Bosne i Hercegovine.
Prema Timesu, bivši vođa bh. Srba, kojima su američke sankcije ukinute prošle godine, posjetio je u petak Bijelu kuću, gdje se sastao s glasnogovornicom Donalda Trumpa, Karoline Leavitt, koja se fotografirala s njim i drugim visokim dužnosnicima bh. Srba.
U rijetkom intervjuu za međunarodne medije, Dodik je za Financial Times rekao da ima “velika očekivanja” od Trumpa, te da ga ohrabruje predsjednikova osuda prethodnih američkih pokušaja izgradnje država u inozemstvu.
“Kada kaže Amerika na prvom mjestu, to nas ohrabruje da kažemo Republika Srpska na prvom mjestu”, rekao je Dodik.
Ponovio je svoje pozive na neovisnost Republike Srpske, entiteta s većinskim srpskim stanovništvom kojim vlada više od dva desetljeća, prvo kao premijer, a zatim i kao predsjednik, prema Financial Timesu.
“Ovdje smo da zatražimo podršku za definiranje našeg statusa”, dodao je.
Trumpova administracija ukinula je sankcije Dodiku i desecima njegovih saveznika i rodbine u listopadu, nakon što je pristao poštivati odluku Suda Bosne i Hercegovine o odstupanju s mjesta predsjednika Republike Srpske.
Taj potez, koji je odstupio od dugogodišnje američke politike u regiji, smatran je hrabrim, ali rizičnim pokušajem smirivanja Dodika, budući da je njegovo odbijanje odstupanja, kako piše Times, gurnulo Bosnu i Hercegovinu u duboku političku krizu.
Međutim, Dodikov posjet Washingtonu sugerira da nema namjeru povući se iz politike ili odustati od svog poziva na secesiju, što ugrožava stabilnost multietničke države u kojoj je živio tijekom rata 1992.-95., u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi.
U intervjuu je Dodik opisao Daytonski mirovni sporazum kao neodrživ i kritizirao visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da on nema legitimitet u Bosni i Hercegovini.
Ovaj list piše da je Dodik nastojao prikazati bh. Srbe kao kršćane pod prijetnjom, tvrdeći da sustav podjele vlasti između tri glavne etničke skupine – pravoslavnih Srba, katoličkih Hrvata i muslimanskih Bošnjaka – znači da zemljom upravlja “muslimanska vlada”.
Tijekom posjeta Bijeloj kući, izaslanstvo entiteta RS dijelilo je letak pod nazivom “Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini”, pozivajući se na tezu Samuela Huntingtona da će sukobi nakon Hladnog rata biti vođeni kulturnim i vjerskim podjelama.
Huntingtonova teorija (“Sukob civilizacija”) prevladana je kao opći model koji objašnjava sukobe u svijetu, jer je pokazano da mnogi ratovi i krize ne slijede civilizacijske linije već interese država, ekonomske motive, unutarnju politiku i regionalnu dinamiku. Primjeri su ratovi unutar “iste civilizacije”.
Glavni problem s teorijom je što često previše pojednostavljuje civilizacije, tretira ih kao homogene blokove i ignorira činjenicu da se ključni sukobi često vode unutar društava, a ne između njih (klasa, ideologija, etničke podjele, političke frakcije).
