Vlada Federacije BiH je danas, na sjednici održanoj u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike utvrdila Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji je u hitnom postupku upućen u parlamentarnu proceduru.
Prijedlog zakona se odnosi na stavove (2) i (3) člana 82. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i njime se precizira pojam „korisnik prava“, odnosno definira koji korisnici imaju pravo na razliku do najnižeg iznosa mirovine u slučajevima srazmjerne mirovine između entiteta, navodi se u priopćenju Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Stoga se u članu 82. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, dosadašnji stavovi (2) i (3) mijenjaju, pa stav (2) člana 82. glasi: „izuzetno, od stava (1) ovog člana, u slučaju da je ukupni iznos srazmjernih mirovina ostvarenih u skladu sa Sporazumom iz stava (1) ovog člana manji od najnižeg iznosa mirovine iz člana 81. ovog Zakona, korisniku starosne, obiteljske, odnosno invalidske mirovine, koji ima priznat mirovinski staž u trajanju od najmanje 12 mjeseci poslije 30. travnja 1992. godine u Federaciji BiH i koji ima prebivalište u Federaciji BiH ili Distriktu Brčko BiH, odnosno koji ima status povratnika u Republiku Srpsku, pripada i razlika od ukupnog iznosa srazmjernih mirovina do iznosa najniže mirovine iz člana 81. ovog zakona. Pravo na isplatu razlike mirovine do iznosa najniže mirovine iz člana 81. ovog Zakona, korisnik srazmjerne mirovine ostvaruje od momenta podnošenja zahtjeva za ostvarivanje ovog prava, a u skladu sa stavom (4) ovog člana.“
Stav (3) glasi: „izuzetno od stava (2) ovog člana korisnicima prava koji su ostvarili pravo na srazmjernu mirovinu u skladu sa Sporazumom iz stava (1) ovog člana, a koji imaju ostvaren poseban staž, ne pripada pravo na razliku mirovine, izuzev ukoliko se radi o posebnom stažu iz člana 36. ovog Zakona.“
Tko su nositelji srazmjernih mirovina
Riječ je o umirovljenicima koji su radili u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, odnosno republikama bivše države, dok su drugi dio staža ostvarili na području BiH.
Svojevremeno su predlagači Zakona o MIO previdjeli činjenicu da su bivše republike postale države, pa su, praktično, u isti koš stavili sve njih, među kojima i one koji su radili u zemljama zapadne Europe i gdje su iznosi mirovina značajno visoki, piše Fokus.
Budući da to nije riješeno, veliki broj umirovljenika, kada zbroji oba dijela mirovine, dobije iznos manji od onog koliko iznosi najniža mirovina u Federaciji BiH.
Praktično, njihova primanja ne prelaze 300 ili 400 KM, a Federacija BiH nije u obavezi da im izmiri tu razliku do iznosa najniže mirovine.
Prema predviđenim izmjenama zakona i ti umirovljenici bi dobijali razliku do najniže mirovine.
