Američki građevinski div Bechetel definitivno je zainteresiran za gradnju plinovoda kojim bi se povezale plinske mreže Hrvatske i BiH, no za sada je rezerviran prema tom projektu zbog političkih problema unutar BiH, potvrdio je jedan od čelnika te tvrtke.
Sudjelujući u raspravi o stanju na zapadnom Balkanu koju je u Washingtonu organizirala američka nevladina organizacija Atlantsko vijeće jedan od Bechtelovih direktora Justin Siberell, koji je zadužen za regionalna pitanja i odnose s vlastima, kazao je kako je projekt poznat pod nazivom Južna interkonekcija važan jer bi osigurao da BiH preko Hrvatske odnosno terminala na Krku ima pristup prirodnom plinu koji nije isključivo ruskog podrijetla kako je to sada slučaj.
Taj projekt izravno podupire i sadašnja administracija Donalda Trumpa kao što ga je podupirala i prethodna predvođena Joeom Bidenom pa Bechtel želi sudjelovati u njegovoj provedbi.
Siberell je podsjetio kako su predstavnici tvrtke stoga nedavno boravili u Sarajevu kako bi provjerili okolnosti pod kojima je moguće realizirati taj projekt no iz toga je proistekla zabrinutost političkim stanjem u BiH.
“Mislimo da je to projekt koji se definitivno može financirati jer se radi o projektu koji će generirati prihod. Dakle, financiranje nije problem, izgradnja nije poseban problem, problem je politički, domaći i na koji način će oni ići naprijed. Mi jesmo zainteresirani no vidjet ćemo možemo li išta napraviti s vlastima”, kazao je Siberell na forumu održanom u četvrtak.
Cijelu je situaciju opisao kompliciranom zadržavajući dozu opreza oko mogućeg angažiranja Bechtela koji u BiH još nije radio niti na jednom projektu ali u regiji ima velika iskustva.
Osim Bechtela zanimanje za provedbu projekta Južna interkonkecija iskazala je i američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC koja je o tome pismom namjere, za razliku o Bechtela, već izvijestila vladu Federacije BiH.
No ta tvrtka koju su tijekom posjeta Sarajevu zastupala dvojica čelnika za koje se smatra da su bliska Trumpovoj administraciji registrirana je tek u studenom 2025. godine i nema ništa od Bechtelovih referenci vezanih za tradiciju poslovanja dugu 125 godina.
Na temelju političkog dogovora koji je postignut među stranačkim liderima u Federaciji BiH uz posredovanje američkog veleposlanstva u Sarajevu plinovod Južna interkonekcija trebao biti biti izgrađen kroz dodjelu koncesije nekoj od američkih privatnih tvrtki.
Naknadno su se pojavile zamisli o istodobnoj gradnji tri plinske elektrane kao i proširenju koncesije na zračne luke u Sarajevu i Mostaru.
