Građani Bosne i Hercegovine i dalje preživljavaju porast cijena režija, hrane, odjeće i svega ostalog što je poskupjelo uz pomoć dijaspore, a prema podacima Centralne banke BiH, u zemlju je iz inozemstva u pola godine stiglo više od 2,74 milijarde maraka, pišu Nezavisne.
Ove godine oboren je prošlogodišnji rekord, kada je u istom razdoblju u zemlju putem tekućih transfera ušlo 2,676 milijardi KM.
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, u ukupnim ovogodišnjim tekućim transferima doznake su u prvih šest mjeseci činile 2,062 milijarde maraka, a zabilježen je i porast priljeva novca u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je putem doznaka stiglo 1,959 milijardi maraka.
U drugom tromjesečju pristiglo je više novca putem doznaka nego u prvom tromjesečju 2025. godine.
Od siječnja do lipnja ove godine na ostale tekuće transfere odnosi se 678,25 milijuna KM, od čega se 619,25 milijuna KM odnosi na socijalne naknade, dok se u istom razdoblju prošle godine na ostale tekuće transfere odnosi 717,3 milijuna KM, od čega se 647,93 milijuna KM odnosi na socijalne naknade.
“Centralna banka Bosne i Hercegovine nema podatke iz kojih zemalja BiH prima najviše doznaka jer još ne postoji službena procjena istih po zemljama, ali se može reći da one uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija”, izjavili su za “Nezavisne novine” iz Centralne banke BiH.
Građani preživljavaju zahvaljujući novcu iz inozemstva.
Jovan Vasilić, predsjednik udruge potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe za “Nezavisne novine” da umirovljenici ne bi mogli živjeti bez novca iz inozemstva.
„Da nije tih doznaka iz inozemstva i da nije tog mladog svijeta koji tamo radi, mi umirovljenici koji smo ovdje, a i ja sam umirovljenik, vjerojatno bismo jedva spajali kraj s krajem“, kaže.
Kako dodaje, po njegovom mišljenju, situacija bi se u budućnosti mogla promijeniti.
„Problem je što obitelji odlaze. To mogu reći za područje oko Bijeljine, ali sigurno nije ništa bolje ni u Banja Luci. Činjenica da sada imamo takav priljev doznaka nije dobra, tj. dobra za njih u ovom trenutku, ali kakva je perspektiva? Nema perspektive. Jednostavno, kada odustanemo od života ovdje, naša djeca se neće vratiti, a naši unuci su već tamo, taj priljev će prestati i što ćemo onda“, upitao je Vasilić u intervjuu za „Nezavisne novine“.
