Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i ostalih duhanskih proizvoda za pušenje, stupio je na snagu 13. lipnja ove godine. Radi lakšeg prilagođavanja, objavljen je Pravilnik za ugostitelje i građane, a za one koji ga se ne budu pridržavali, definirane su kazne od 100 KM za fizička do 5.000 KM za pravna lica koja krše odredbe ovog Zakona, piše N1.
Prema novom zakonu, pušenje će biti zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu, ali i u automobilima, u kojima se nalaze maloljetne osobe.
Prostor namijenjen za pušenje ne smije biti manji od deset metara kvadratnih, ali ne smije ni prelaziti 20 posto od ukupne površine ugostiteljskog objekta. Ugostitelji trebaju obratiti pažnju na ventilacijske sisteme, odnosno na klasu filtera F8 koji će pročišćavati zrak u prostoru.
“Donošenjem Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, imali smo obavezu donijeti četiri pravilnika. Dva pravilnika koja su nam bila potrebna za primjenu ovog Zakona smo donijeli, 3. lipnja je izašao Pravilnik u Službenim novinama FBiH, tako da smo sad stekli sve uvjete da možemo primjenjivati Zakon u potpunosti. Ugostiteljski objekti, hoteli i ostale ustanove koje su obuhvaćene izuzetkom od zabrane pušenja imaju rok prilagodbe od šest mjeseci. Tu se prvenstveno radi o zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne zaštite, aerodromima, ugostiteljskim objektima do 50 kvadrata da se odrede hoće li biti pušački ugostiteljski objekti ili će biti nepušački”, kaže Vedran Marčinko, pomoćnik ministra zdravstva FBiH za pravne poslove i EU integracije.
Ugostiteljski objekti sa preko 50 metara kvadratnih uslužnog prostora mogu deset posto od svoje kvadrature odrediti za namjenu pušačkog prostora, ali u tom pušačkom prostoru se ne smije nalaziti šank.
“Šank mora biti u nepušačkom prostoru. Ne može se prolaziti kroz pušački prostor da bi se došlo do nepušačkog prostora. Pušački prostori moraju biti izdvojeni, tako da… To je najviše zanimalo naše građane i naše ugostitelje”, istaknuto je.
Kada je riječ o ljetnim baštama, one ne smiju biti zatvorene sa svih strana, kaže Marčinko.
“Kao ove popularne pergole što stavljaju sa staklenim stijenkama. To moraju biti prozračni prostori, otvoreni s dvije bočne strane, najmanje dvije bočne strane i ne mogu imati krov. Tako da ovo što zovu baštama, a u biti nisu bašte, tu se ne može konzumirati duhan i proizvode namijenjene za pušenje”, dodaje.
Dozvoljeni bezdimni duhanski proizvodi
Bezdimni duhanski proizvodi, odnosno areosoli dozvoljeni su u javnim zatvorenim prostorima.
“Tu bih se ogradio. Mi smo u Ministarstvu zdravstva FBiH u Nacrtu zakona obuhvatili sve proizvode namijenjene za konzumaciju koji sadrži nikotin, obuhvatili smo ih da je zabranjeno. Međutim, amandmanima na Zakon u Zastupničkom domu i Domu naroda FBiH taj Zakon je doživio preinake tako da mi sa aspekta javnog zdravstva smo tu ostali uskraćeni za potpunu zaštitu stanovništva od bilo aersolova, bilo tih dimnih pripravaka koji se oslobađaju upotrebom tih proizvoda”, pojašnjava Marčinko.
Skoro 10.000 ljudi godišnje umre od posljedica pušenja
Aida Ramić Čatak, pomoćnica direktora za medicinske poslove i voditeljica Sektora javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo FBiH podsjetila je na to da BiH spada u zemlje s visokim procentom pušača u svim populacionim skupinama – kako među školskom djecom i mladima, tako i među odraslom populacijom. Podsjetila je i na to da se svake godine u FBiH ugasi skoro 10.000 života od bolesti srca i krvnih sudova kao i različitih vrsta raka.
“Dakle, jako sprječivih bolesti i stanja koja bi se mogla uspješno prevenirati, da ne kažem i eliminirati sa efikasnim mehanizmima kontrole duhana. Dobre prakse širom svijeta kažu da pored zakona su potrebne i ostale mjere. Mi smo naravno orijentirani preventivno u smislu zaštite zdravlja, sudjelovali u pripremi ovog Zakona i ono što mi dugoročno očekujemo od provedbe Zakona i podzakonskih akata je da dobijemo doprinos u zaštiti zdravlja stanovništva, prevencije pušenja, motiviranja pušača da na prestanak pušenja i ono što je jako bitno promociju prostora bez duhanskog dima”, ističe.
Ramić Čatak napominje da je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zagađenost zraka unutrašnjih prostora je faktor rizika po zdravlje među prvih deset širom svijeta.
“Povezuje se sa bolešću srca i krvnih sudova i različitim oblicima raka. Ja bih podsjetila da upravo duhanski dim je uzrok osnovnih zagađenja zraka unutrašnjih prostora sa prisutnošću PM partikula, teških metala, toksičnih spojeva, ugljičnog monoksida, dioksida koji u oblika tzv. rezudialnog nikotina mogu biti prisutni tjednima i mjesecima u zatvorenim prostorima”, kaže Ramić Čatak.
Dodaje da provedba ovog Pravilnika kao podzakonskog akta za sve sudionike nosi određene odgovornosti i izbore.
“Za fizička i pravna lica koji su predmet izuzeća od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, u skladu s ovim Pravilnikom, to znači poštovanje odredbi ovog Pravilnika i izbori koji njima ni na koji način ne ugrožavaju poslovanje. Za one koji su korisnici tih prostora, za pušače i nepušače otvara se mogućnost izbora. Za one koji ostaju pri svojoj navici pušenja, kao bolesti i ovisnosti, razumijemo jer i to je osobni izbor – da se živi rizično, pod faktorom rizika – izuzeće znači da ta navika ostane upražnjena na mjestima gdje ne ugrožavaju zdravlje drugih ljudi”, kaže.
Istaknuto je da za nepušače promocija prostora bez duhanskog dima znači konačno ostvarenje prava na život i zdravlje bez duhanskog dima.
“Iz javnog zdravstva mi aktivno pratimo sve što predstavlja dobra međunarodna praksa i moram naglasiti da ta dobra međunarodna praksa traži apsolutnu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima. Svjesni smo kulturološkog ambijenta u kojem živimo. Svjesni smo da je posljednji zakon iz ove oblasti bio daleke 1998. godine, da je ovo bio, usuđujem se reći, jedan kompromis na koji smo morali pristati sa željom da se u budućnosti pomiri ono što mi zovemo zdravstvena svijest građana sa političkom voljom, u smislu unaprjeđenja aktualnog zakonodavstva po ugledu kako to čine zemlje u okruženju”, kaže Ramić Čatak, piše N1.
