Lokalni izbori su pred nama, a iza nas su predsjednički. Pobjeda Zorana Milanovića ostavila je posljedice na odnose snaga u domaćoj politici, a točno kakve otkrio je reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić tumačeći rezultate Crobarometra za siječanj.
REJTING STRANAKA
HDZ je i dalje najpopularnija stranka u Hrvatskoj, glas na izborima dalo bi joj 27,3 posto ispitanih što je za pola postotnog boda slabije nego prije mjesec dana. Drugi je SDP kojeg podržava 24,3 posto ispitanih što je za 2 postotna boda više nego u prosincu pa je razlika između dvije najveće stranke svedena na tri postotna boda, s tim da je HDZ već nekoliko mjeseci u negativnom trendu, a SDP u pozitivnom.
Na pitanje je li ovo izravna posljedica pobjede Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima, Krešić pojašnjava: Sigurno, on je najveći katalizator birača SDP-a što smo u neku ruku vidjeli i na parlamentarnim izborima, kada je SDP skočio u anketama nakon što je Milanović najavio da je spreman biti premijer SDP-ove vlade. No vidjeli smo i da se SDP-ov balon nakon toga ispuhao i počeo rasti opet tek u kampanji za predsjedničke izbore.
Tek ćemo u nadolazećim mjesecima vidjeti hoće li Siniša Hajdaš Dončić napraviti nešto s ovim političkim kapitalom ili će se SDP-ov balon opet ispuhivati kako se Milanović počne odmicati od stranke kad ponovno položi prisegu – ako se bude ponašao kao predsjednik svih građana. Treba istaknuti i da je HDZ zapravo, obzirom na vrlo bolan poraz Dragana Primorca, izgubio relativno malo potpore u odnosu na prošli mjesec, tako da i oni mogu ovo donekle smatrati uspjehom.
Na trećem mjestu je Možemo!, s podrškom od 10,6 posto i rastom od jednog postotnog poena, a na četvrtom je MOST sa 6,3 posto podrške i padom od oko 1 i pol posto u odnosu na prosinac.
Sve ostale stranke pojedinačno ostvaruju podršku manju od 2 posto dok je neodlučnih 14,4 posto, nešto manje nego prošli mjesec.
Domovinski pokret nije više među pet najpopularnijih stranaka, čak su i niže od prvih pet. Domovinski se pokret krije među strankama koje pojedinačno ostvaruju podršku manju od 2 posto – točnije, podržava ih oko jedan i pol posto ispitanih koliko ima i Domino Marija Radića – izjednačili su se. Krešić je istaknuo kako se sve ovo mjerilo prije nego što je javnost spoznala ljubav Josipa Dabre prema vatrenom oružju, tako da je moguće da podrška idućeg mjeseca bude još i manja. Nastavi li se ovakav trend – jasno je da će na desnici to itekako utjecati na kombinatoriku lokalnih izbora.
POZITIVAN DOJAM
Na vrhu liste očekivano je Zoran Milanović, kojeg kao pozitivca vidi 55 posto ispitanih, što je bolji ulazak u mandat nego prije pet godina – tada je pozitivan sentiment prema njemu imalo 50 posto ispitanih. Drugi je Božo Petrov, pozitivac je za 35 posto ispitanih, Tomislav Tomašević je pak za 33 posto ispitanih. Četvrto mjesto dijele Andrej Plenković i Dalija Orešković, 31 posto ispitanih kaže da ih doživljava u pozitivnom svjetlu.
Što se pak negativaca tiče, na prvom mjestu Milorad Pupovac – 73 posto ispitanih ima negativan dojam o njemu. Na drugom mjestu Andrej Plenković kojeg kao negativca vidi 64 posto ispitanih, što je njegov najnegativniji rezultat – i to vjerojatno treba gledati u svjetlu predsjedničkih izbora i svega što se oko njih događalo. Treći je Ivan Penava s 59 posto “negative”, četvrti Hrvoje Zekanović s 57 posto. Na petom mjestu zajedno Gordan Jandroković i Anka Mrak Taritaš.
PROBLEMI KOJE SU GRAĐANE MUČILI NA POČETKU 2025.
Prvenstveno se ističe problem koji građane najviše muči mjesecima, i to do te mjere da je izazvao i građanski bunt prema trgovcima, a to je – inflacija.
Previsoke cijene roba i usluga apsolutno su na prvom mjestu liste problema za koje građani navode da ih najviše more. Na drugom mjestu slijedi nezadovoljavajući životni standard, odnosno preniske plaće. Slijedi korupcija i kriminal na najvišoj razini, potom nezadovoljstvo stanjem gospodarstva općenito te na petom mjestu još i socijalni status umirovljenika i njihove preniske mirovine.
Napomena:
Istraživanje Crobarometar za Dnevnik Nove TV provodi agencija Ipsos na redovitoj mjesečnoj bazi. Istraživanje je provedeno između 1. i 20. siječnja CAPI metodom na reprezentativnom uzorku od 993 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška iznosi 3,3 posto, a za rejtinge stranaka 3,6 posto.
