Louis Crishock, američki diplomat koji trenutno obnaša dužnost vršitelja dužnosti visokog predstavnika, mogao bi biti posljednja osoba koja će obnašati ovu dužnost, barem sudeći prema raspravama u Vijeću sigurnosti UN-a tijekom prošlotjedne rasprave o Bosni i Hercegovini.
Najzanimljiviju i najvažniju prezentaciju ovog petka, kao i prošlog svibnja, održala je Tammy Bruce, američka predstavnica, koja je ovaj put iznijela vrlo izravne procjene u vezi s budućnošću ove funkcije.
“Priznajemo napore OHR-a pod vodstvom vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa J. Crishocka, usmjerene na osnaživanje lokalnih čelnika i pripremu vlasti u BIH da preuzmu punu odgovornost za vlastite poslove. Za visokog predstavnika uspjeh znači izgradnju stabilne, sigurne i suverene BIH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, izgubiti posao. Bliži smo nego ikad ispunjenju obećanja Daytonskog sporazuma: da BIH preuzme odgovornost za vlastite izazove, a njezini čelnici budu inicijatori lokalnih rješenja”, izjavila je tijekom sjednice, pišu Nezavisne.
S obzirom na to da je na sjednici u svibnju, kada još nije bio izabran nasljednik Christiana Schmidta, naglasila da očekuje da će nasljednik raditi na tranziciji funkcije, čini se da za SAD nema sumnje da je Crishock osoba koja je Schmidtov nasljednik.
Za razliku od ostalih zapadnih članica Vijeća sigurnosti, koje su napomenule da je proces odabira Schmidtovog nasljednika u tijeku, Bruce je svojom izjavom jasno dala do znanja da SAD Crishocka vide kao osobu koja bi taj posao trebala privesti kraju, što je i naglasila u svom obraćanju.
S obzirom na to da nije moguće donijeti odluku u vezi s OHR-om bez SAD-a, kao i da će Trumpova administracija ostati na vlasti još najmanje dvije godine, te da bi se slična politika mogla nastaviti čak i ako sljedeći američki predsjednik dođe iz njegovog političkog kruga, čini se da su šanse da BiH dobije novog visokog predstavnika vrlo male.
Ovu procjenu dodatno pojačava činjenica da se europske članice Vijeća za provedbu mira još uvijek ne mogu dogovoriti o Schmidtovom nasljedniku.
Međutim, što je još važnije, njihovo inzistiranje da izbor mora biti rezultat konsenzusa praktički isključuje mogućnost izbora novog visokog predstavnika ako Washington ostane na svojoj trenutnoj poziciji.
Naime, teško je očekivati da će Washington pristati na takvo rješenje, s obzirom na to da je američka predstavnica pri UN-u upravo objavila da očekuje da će Crishock praktički završiti posao visokog predstavnika i predati odgovornost domaćim liderima.
Kao rezultat toga, međunarodna zajednica nikada nije bila podijeljenija oko budućnosti ovog ureda.
SAD je za njegovu tranziciju i zatvaranje, europske zemlje žele novog visokog predstavnika koji bi bio izabran konsenzusom u Vijeću za provedbu mira, dok Rusija i Kina čak ni ne priznaju sadašnjeg visokog predstavnika kao legitimnog.
Međutim, unatoč svemu tome, postoje dvije dobre vijesti za Bosnu i Hercegovinu.
Prva se odnosi na činjenicu da su sva tri bloka, odnosno Amerika, Europa, Rusija i Kina, jasno izjavili da se zalažu za neovisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.
Ovo je značajan pokazatelj da među njima postoji suglasnost o očuvanju osnovnog daytonskog okvira BiH, unatoč razlikama u tumačenju uloge međunarodne zajednice.
Još važnija je činjenica da su se sva tri bloka složila oko produženja mandata EUFOR-a i dogovorila njegov ostanak u BiH, što praktički čini BiH jednim od rijetkih mjesta u svijetu gdje postoji tako širok međunarodni konsenzus kada je u pitanju sigurnost.
Prema svemu što se može čuti iz neslužbenih krugova, čini se da je Velika Britanija odigrala ključnu ulogu u pronalaženju konsenzusa, što je francuski predstavnik izravno spomenuo tijekom sjednice, neizravno zahvaljujući Londonu na posredovanju.
Što točno sporazum uključuje, još nije poznato, ali imajući u vidu prethodno odlučne ruske stavove, teško je očekivati da će biti prostora za eksplicitno jačanje suradnje s NATO-om.
Osim toga, teško bi bilo očekivati da bi EUFOR, u slučaju krize slične prošlogodišnjoj, vezane uz Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, mogao intervenirati ili se izravno miješati u unutarnje policijske procese.
Za zemlju poput BiH, koja je praktički ovisna o međunarodnom konsenzusu, činjenica da je barem uspostavljen sporazum o sigurnosti i održavanju mira značajna je pozitivna okolnost.
Istovremeno, sve izraženiji stav da odgovornost za budućnost zemlje treba prepustiti lokalnim čelnicima otvara prostor za rasprave i dogovore, pod uvjetom da u Bosni i Hercegovini postoji politička volja da se krene u tom smjeru.
