Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović istaknuo je jučer kako je vrijeme za sveobuhvatne fiskalne reforme u Federaciji BiH, a ne samo za povećanje minimalne plaće, što se razumjelo i kao svojevrsnu kritiku Vlade, u kojoj su njegovi dužnosnici, piše Večernji list BiH. Prema njegovim riječima, fokusiranje samo na pojedinačne mjere, poput povećanja minimalnih plaća, nije dovoljno za rješavanje sveobuhvatnih problema fiskalne politike. – Moramo cjelovito sagledati situaciju, prilagoditi se europskim i svjetskim promjenama u fiskalnoj politici. Ne možete povući samo jedan kamenčić jer je sve povezano – to je jedan organizam – izjavio je Čović aludirajući na kompleksnost fiskalnog sustava koji zahtijeva sinergijsko djelovanje svih njegovih segmenata. Tema minimalne plaće, koja se često vezuje uz pitanja mirovina i socijalne politike, prema Čoviću, treba biti prioritetno pitanje unutarnje politike na svim razinama vlasti – od entiteta do županija.
Rasterećenje gospodarstva
Čović je također naglasio potrebu za rasterećenjem doprinosa i poreza koji trenutačno otežavaju poslovanje. Ovakvi koraci trebali bi omogućiti gospodarstvu da brže napreduje, a radnicima osigurati dostojanstveniji život. Potporu reformama iskazali su i predstavnici poslovne zajednice kroz priopćenje u kojem su pozvali na konkretne i sadržajne mjere. Poslodavci naglašavaju da fiskalne promjene moraju biti usklađene s europskim trendovima, uključujući rasterećenje cijene rada, prilagodbu digitalizaciji i drugim globalnim izazovima. -Vrijeme pred nama bit će osjetljivo za gospodarstvo i život građana. Ključ je u očuvanju kapaciteta za razvoj, sprječavanju inflacije i poboljšanju životnog standarda – navodi se u priopćenju. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić iznio je alarmantne primjere o neprihvatljivoj praksi u kojoj direktori profitabilnih tvrtki prijavljuju minimalne plaće, dok tvrtke ostvaruju milijunske dobiti.
– Imamo tvrtku s dobiti od 75 milijuna KM, a direktor je prijavljen na 651 KM. To je realnost protiv koje se moramo boriti. Dosta je varanja, kuverti i manipulacija. Vrijeme je da pomognemo radnicima i osiguramo pravednije uvjete – poručio je Nikšić.
Ova izjava otvara pitanje odgovornosti poslodavaca u stvaranju pravednijeg poslovnog okružja. Uvođenje minimalca od 1000 KM može biti prvi korak prema zaustavljanju prakse izrabljivanja radnika i osiguravanja da oni imaju dovoljno sredstava za osnovne životne potrebe. Međutim, da bi se to postiglo, potrebna je koordinacija fiskalne politike s jasnim mjerama za rasterećenje poslovanja i povećanje transparentnosti. Ekonomski analitičar Almir Terzić ističe kako je vrijeme za promjene. Prema njegovim riječima, poslodavac koji smatra da je ponos imati radnika prijavljenog na minimalac od 619 KM zapravo ignorira stvarne potrebe svojih zaposlenika.
– Što taj radnik može priuštiti od te plaće? Nedopustivo je da poslodavci ostvaruju milijunske profite dok radnici jedva preživljavaju – naglasio je Terzić. S druge strane Terzić priznaje da je potrebno olakšati poslovanje smanjenjem doprinosa i poreza, no to ne smije biti izgovor za nastavak prakse u kojoj se golemi profiti poslodavaca ne reflektiraju na radnike.
Prijava stvarnih plaća
– Neprihvatljivo je da netko ostvari dobit od 75 milijuna KM i plati samo 10% poreza, dok radnicima isplaćuje minimalne plaće. Potrebno je uravnotežiti sustav u kojem će i poslodavci i radnici imati koristi – zaključio je. Da bi minimalna plaća od 1000 KM bila održiva, potrebna je reforma doprinosa. Poslodavci već dugo upozoravaju na visoke troškove rada koji ih stavljaju u nepovoljan položaj na tržištu. Smanjenje tih troškova omogućilo bi isplatu viših plaća bez značajnog utjecaja na profitabilnost. Istodobno, potrebno je osigurati da se poslodavci pridržavaju zakona i da prijavljuju stvarne plaće, čime bi se spriječila praksa isplate “na ruke”. Predstavnici poslovne zajednice, vlasti i sindikata složili su se da dijalog nema alternativu. Na sastancima Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH naglašeno je da će svaka strana učiniti maksimum kako bi se došlo do rješenja. Ključna pitanja poput PDV-a, poreznih olakšica i modernizacije fiskalnog sustava moraju biti riješena u kontekstu europskih integracija i globalnih trendova. Fiskalna reforma nije samo pitanje ekonomskih parametara; ona je i društveno pitanje koje zahtijeva širi konsenzus. Povećanje minimalne plaće na 1000 KM nije samo politički cilj već i moralna obveza prema radnicima koji su temelj svakog gospodarstva.
