Daytonski mirovni sporazum nije idealno rješenje, ali dok se ne postigne dogovor o boljem, on ostaje ustavni okvir kojeg se svi moraju pridržavati, poručio je savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, Bariša Čolak u razgovoru za Fenu.
Iako je obilježena 30. obljetnica Daytonskog sporazuma, taj dokument i dalje svakodnevno zaokuplja bosanskohercegovačku javnost te ostaje jedna od ključnih tema o kojoj politički akteri kontinuirano iznose stavove.
Čolak, dugogodišnja politička figura na domaćoj sceni, koji je tijekom karijere obnašao funkciju ministra pravde BiH (2005.–2007.), danas djeluje kao savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara. U razgovoru je iznio viđenje Daytonskog mirovnog sporazuma, njegove ostavštine i budućeg razvoja države.
-S Daytonom smo dobili jedan među sporazum koji je zaista zaslužan za prestanak rata i to je prvo i njegovo najvažnije postignuće. Uspostavio je nešto što je vrlo važno, ustroj BiH na daytonskim osnovama, kojim doduše nijedna od tri strane nije bila do kraja zadovoljna, ali je pružio mogućnost da se kroz takav sporazum institucije razvijaju – rekao je Čolak za Fenu.
Istaknuo je da je na tom putu dosta toga ovisilo od domaćih političkih aktera, ali i Međunarodne zajednice koja je po njegovu mišljenju najveći utjecaj na Bosnu i Hercegovinu imala u razdoblju od 2000. do 2010. godine.
Jednako tako, istaknuo je i najplodonosnije razdoblje po pitanju razvoja institucija u BiH, ali i naglasio i dalje vidne prepreke.
-Dayton, odnosno Aneks 4. Ustava BiH, omogućio je prijenos nadležnosti s entiteta na državu, a mislim da je u izgradnji institucija BiH ponajviše napravljeno tamo negdje do 2005., 2006., nakon čega je bilo dosta kriza. Napravilo se jako puno, ali i dan danas postoje određena ograničenja koja bi u nadolazećem periodu trebalo mijenjati od strane domaćih političkih aktera – naglasio je.
Jedan od problema je, ističe Čolak, i činjenica da je u tom zapravo ne tako dugom razdoblju od trideset godina došlo do različitog tumačenja Daytona, što se onda odražavalo kroz zakone koji su donošeni na razini Federacije BiH, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.
-Ono što je bio prijepor kroz čitavo ovo razdoblje, to su temeljne odrednice Daytonskog mirovnog sporazuma, koje proistječu iz samog Ustava, prije svega ustavno načelo o kolektivnoj jednakosti konstitutivnih naroda. Mislim da ono nije u potpunosti operacionalizirano kroz zakone i mislim da je to najveći problem današnje BiH – ocijenio je.
Čolak je naglasio kako je nužno prihvatiti činjenicu da je BiH složeno društvo u kojem je uvažavanje principa konstitutivnosti nezaobilazno.
-Pojedini politički akteri ni danas nisu toga svjesni, ali ja mislim da ćemo jako brzo to morati prihvatiti kao činjenicu, jer je zapisana u ustavu. Sve dok domaći političari ne budu spremni doći do drugog rješenja. Ne želim reći da je Dayton idealno rješenje, ali dok se ne dogovorimo oko boljeg, funkcionalnijeg, moramo prihvatiti da je Ustav okvir i da se svi moramo ponašati u okviru Ustava – naglasio je.
U tom kontekstu, podcrtao je da bh. političari moraju prihvaćati odluke Ustavno suda koji je vrhovni autoritet u tumačenju Ustava.
-Ukoliko to shvatimo, mislim da ima prostora da BiH brzo postane prosperitetna. Ali sve ovisi o nama – istaknuo je dodavši kako u budućnosti ne očekuje snažnu ulogu Međunarodne zajednice u unutarnjim političkim procesima.
Prema njegovom mišljenju, smanjen angažman međunarodnih aktera značit će veću odgovornost domaćih političkih lidera.
-S obzirom na povijest i složenu strukturu države, na činjenicu da pored tri konstitutivna naroda ovdje žive i oni koji se ne izjašnjavaju tako, ova država mora biti uređena na federalnim principima. U takvom bi se uređenju svi osjećali komotno, a važno bi bilo i da imamo određeni broj institucija u kojima smo jednako zastupljeni, da više idemo ka decentralizaciji i da se da dovoljan prostor za najniže razine vlasti gdje većina građana ostvaruje svoje bitne interese. U tom smislu bi se u idućem razdoblju trebalo potruditi naći bolja i funkcionalnija rješenja – zaključio je Čolak.
