Rusko gospodarstvo danas je u najslabijoj poziciji od početka rata, sankcije funkcioniraju i ne treba nasjedati na laži Vladimira Putina – tako bi se u najkraćim crtama mogao sažeti tekst Rachel Reeves i Elisabeth Svantesson, britanske i švedske ministrice financija objavljen u Politicu.
Autorice na početku podsjećaju da je prije četiri godine Rusija pokrenula nezakonitu invaziju na Ukrajinu, narušivši mir u Europi i ozbiljno ugrozivši globalnu sigurnost. Od tada Putinov propagandni aparat neumorno pokušava uvjeriti domaću i svjetsku javnost da je rusko gospodarstvo snažno i otporno na sankcije. No sve je očitije da službene brojke ne odražavaju stvarno stanje.
Izvješće koje je prošle godine naručila švedska vlada upozorilo je na rastuće neravnoteže u ruskom gospodarstvu te na vjerojatne manipulacije ključnim pokazateljima poput inflacije i realnog rasta BDP-a. Naknadne obavještajne informacije dodatno potvrđuju da ruske vlasti svjesno prikrivaju stvarne podatke kako bi prikazale stabilnost i otpornost koje u praksi nema.
Rusko gospodarstvo danas je u najslabijoj poziciji od početka rata, a trendovi upućuju na daljnje pogoršanje tijekom sljedeće godine. Ogromna proračunska izdvajanja za rat, koja diktira Kremlj, potaknula su inflaciju i rast troškova života. Ruska kućanstva sve teže podnose teret poskupljenja, pa su mnogi prisiljeni štedjeti i na osnovnim životnim namirnicama. Istodobno, Putin nastoji potkopati međunarodnu potporu sankcijama, preuveličavajući snagu ruske ekonomije i ukazujući na izazove u drugim državama kako bi skrenuo pozornost s problema kod kuće.
Sankcije, međutim, imaju konkretne učinke. Prihodi od energetskog sektora pali su za oko trećinu nakon novih mjera usmjerenih na kompanije poput Rosnefta i Lukoila. Europska unija postigla je dogovor o potpunoj zabrani uvoza ruskog plina, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo potpunu zabranu pomorskih usluga za ruski ukapljeni prirodni plin (LNG). Sljedeći logičan korak jest proširenje zabrana na sve ruske izvoze sirove nafte i rafiniranih naftnih proizvoda.
Dodatnim smanjenjem prihoda Rusiji se izravno ograničava sposobnost financiranja rata. Već sada je znatan dio ruskog Nacionalnog fonda bogatstva — financijske pričuve namijenjene mirovinskom sustavu i infrastrukturnim projektima — potrošen na ratne potrebe. Ruska vlada prestala je povlačiti sredstva iz fonda i sve se više oslanja na domaće banke koje kupuju državne obveznice, čime raste javni dug. Preostala sredstva u fondu nisu dovoljna ni za pokrivanje planiranog proračunskog manjka u 2025. godini.
Procjene pokazuju da je Rusija zbog međunarodnih sankcija izgubila više od 450 milijardi dolara — iznos koji odgovara četverogodišnjem financiranju rata. Iako to ne znači da je kolaps neposredan, jasno potvrđuje da gospodarski pritisak djeluje. Upravo zato ga treba dodatno pojačati.
Ujedinjeno Kraljevstvo zato je ovoga tjedna predstavilo najveći paket sankcija od ranih mjeseci invazije 2022. godine, usmjeren na ruske banke, LNG industriju te međunarodne dobavljače koji sudjeluju u održavanju ruske ratne mašinerije.
Istodobno, ključno je osigurati da Ukrajina ima stabilnu i dugoročnu financijsku potporu za obranu i funkcioniranje države. Stoga je dobra odluka Europskog vijeća o odobravanju zajma od 90 milijardi eura, koji Ukrajini mora biti stavljen na raspolaganje bez odgode. Kontinuirano europsko jedinstvo presudno je za približavanje pravednom i trajnom miru.
Jačanjem ukrajinske pozicije šaljemo jasnu poruku da Rusija ne može iscrpiti njezin otpor niti čekanjem ostvariti svoje ciljeve. Ne smijemo dopustiti da nas zastraše prijetnje ili retorika iz Moskve. Samo odlučnim i koordiniranim pritiskom na rusko gospodarstvo te snažnom potporom Ukrajini možemo stvoriti uvjete u kojima će Rusija biti prisiljena odustati od ilegalnog rata i ozbiljno pristupiti pregovorima o pravednom i trajnom miru.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska ostaju ujedinjeni i nepokolebljivi u svojoj potpori Ukrajini, poručuju na kraju britanska i švedska ministrica financija.
