Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, Lidija Bradara, gostovala je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne gdje je detaljno analizirala aktualna politička zbivanja u zemlji. U razgovoru s novinarkom Oliverom Dimač, Bradara se osvrnula na europske integracijske procese, izazove preuranjene predizborne kampanje, odnose s Republikom Hrvatskom i ulogu visokog predstavnika.
Europski integracijski procesi i predizborni izazovi
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine i nedavnoj konferenciji Europske pučke stranke (EPP) u Sarajevu, predsjednica Federacije BiH naglasila je ključnu važnost ostanka zemlje u fokusu Europske unije. Bradara, koja je protekli tjedan boravila u Bruxellesu i Strasbourgu, istaknula je potrebu korištenja svih dostupnih mehanizama i poziva kako bi se razgovaralo o tome koliko Bosna i Hercegovina treba Europskoj uniji, ali i koliko Europska unija treba Bosni i Hercegovini.
“Prilike koje imamo u Strasbourgu gdje se održava Vijeće Europe i gdje se održavaju sjednice, te u Bruxellesu gdje ipak zasjedaju odbori Europske unije, prigoda su govoriti i o ustavnom ustrojstvu Bosne i Hercegovine, o problemima Bosne i Hercegovine, ali i o njezinim prednostima”, izjavila je Bradara.
Kao krunu dvomjesečnih nastojanja i sastanaka na raznim mjestima navela je upravo sastanak EPP-a u Sarajevu, ocjenjujući ga iznimno važnim jer je riječ o najvažnijoj i najjačoj organizaciji unutar Europske unije koja ima najveći broj zastupnika, predsjednicu Europske komisije i predsjednike brojnih europskih tijela. Na skupu su sudjelovali najvažniji ljudi i predsjednici stranaka iz regije, kao i domaći predsjednici stranaka koje su članice EPP-a.
S tog su skupa, prema riječima predsjednice, poslane važne poruke o potrebi što bržeg uključivanja BiH i ispunjavanja uvjeta “dva plus jedan”. Taj uvjet podrazumijeva imenovanje glavnog pregovarača i uspostavu Ureda glavnog pregovarača, uz dva europska zakona za koje Bradara vjeruje da će uskoro biti usvojeni. Na pitanje novinarke hoće li preuranjena predizborna kampanja utjecati na njihovo donošenje, Bradara je izrazila uvjerenje u pregovaračke sposobnosti i veliko iskustvo Dragana Čovića koji je preuzeo ulogu predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH:
“Ja vjerujem da će predsjednik Čović sa svojim mogućnostima pregovaranja, sa svojim velikim iskustvom kojeg ima i u vođenju procesa, uspjeti nekako napraviti atmosferu da se ta dva zakona usvoje u Domu naroda.”
Predsjednica FBiH se kritički osvrnula na izborni sustav, primijetivši da se u BiH praktički uvijek vodi predizborna kampanja jer Izborni zakon nalaže izbore svake dvije godine. Predložila je kako bi za relaksaciju atmosfere bilo dobro da se lokalni i opći izbori održavaju na isti dan. Upozorila je da je ovogodišnja kampanja došla prerano, čak deset mjeseci prije izbora, što otežava ozbiljan rad i stvara pritisak za donošenjem populističkih zakona.
Novinarka je ukazala na to da su velike oči uprte u premijera Vlade Republike Hrvatske, na što je Bradara odgovorila tvrdnjom da je Republika Hrvatska dokazan i, prema njezinom mišljenju, jedini iskreni i pravi prijatelj Bosne i Hercegovine na europskom putu, ali i u svakodnevnom donošenju odluka. Istaknula je da je Hrvatska najveći zagovaratelj BiH u Europskoj uniji te da Vlada RH kroz sufinanciranje i pomaganje projekata pruža značajnu potporu na dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.
Upitana o deklaraciji Domovinskog pokreta koja se odnosi na Hrvatsku izbornu jedinicu, s obzirom na to da nije došlo do izmjena Izbornog zakona, Bradara je iznijela jasan osobni i stranački stav protiv vanjskih nametanja:
“Nikada nisam zagovarala da nam bilo tko što sa strane predlaže, kao što ne želim ni da međunarodne institucije te visoki predstavnici i OHR- donose odluke umjesto domaćih aktera jer takve odluke nisu bile dobre za Bosnu i Hercegovinu”
Zahvalila je svima koji brinu o BiH, ali je zaključila da odluke o unutarnjem ustrojstvu, Izbornom zakonu i Ustavu BiH moraju donijeti domaće institucije zajedno s predstavnicima hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda, jer se jedino tako može izgraditi stabilna i funkcionalna država.
Budućnost OHR-a, južna plinska interkonekcija i slučaj “Audi”
U nastavku razgovora otvoreno je pitanje o visokom predstavniku, njegovim ovlastima i mogućnosti izbora novog čelnika OHR-a do kraja lipnja. Bradara smatra da bi se OHR mogao zatvoriti kada bi se ispunile preostale obveze iz programa “5+2”, odnosno kada bi se donijeli zakoni o državnoj imovini.
“Mislim da mu treba smanjiti ovlasti, ali mislim da će OHR s vremenom otići iz Bosne i Hercegovine jer je to nespojivo s europskim putom”, rekla je Bradara, potvrdivši da će prema dosadašnjim najavama novi visoki predstavnik vjerojatno biti izabran do kraja lipnja.
Na pitanje hoće li projekt južne plinske interkonekcije riješiti pitanje državne imovine, s obzirom na to da se te teme u javnosti često povezuju, predsjednica FBiH je odgovorila negativno. Pojasnila je da sama južna plinska interkonekcija niti zakon o njoj ne mogu riješiti to pitanje, ali mogu potaknuti domaće aktere da donesu zakone o državnoj imovini ili potaknuti visokog predstavnika da poništi svoju odluku o zabrani raspolaganja.
Na koncu intervjua, novinarka je zatražila očitovanje o “famoznom Audiju” koji se u posljednje vrijeme spominje u medijima u kontekstu revizorskog izvješća. Novinarka je navela kako je vozilo evidentirano u knjigama, ali je konstatirano da nije u vlasništvu Ureda Predsjednice FBiH. Bradara je odgovorila kako je u cijeloj priči “famozna” zapravo zlouporaba izvješća i zlonamjerni medijski napisi.
Pojasnila je da je riječ o vozilu iz 1997. godišta koje je u neispravnom i potpuno neupotrebljivom stanju te se fizički nalazi u garaži Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Vozilo nije u vlasništvu njezinog ureda, nego je u prošlosti dano na korištenje Uredu predsjednika Federacije i tako je ostalo u evidencijama. Bradara je priznala da ne zna kako je točno dospjelo u evidenciju jer ne postoji dokumentacija na temelju koje bi se moglo prenijeti vlasništvo:
“Ono je u vlasništvu Hrvatske zajednice Herceg Bosne s klauzulom da je zabranjeno otuđenje tog vozila.”
Zaključila je da je to pitanje teško riješiti sukladno zakonu, ali da njezina administracija od toga neće odustati.
